Proboscis (surla, rilica) je izdužena tvorevina na glavi životinja. Kod beskičmenjaka se termin najčešće odnosi na cevaste usne tvorevine sa funkcijom u lovu i ishrani, dok kod kičmenjaka obično označava izduženu njušku. Termin potiče od grčkog προβοσκίς[1] (πρό – ispred, spreda, pre[2] + βόσκω – hraniti, negovati[3]).

Beskičmenjaci uredi

Nemertine uredi

Kod Nemertina rilica se nalazi u invaginaciji glavenog regiona – rinhodeumu, odakle se mišićima protraktorima i retraktorima izvlači i uvlači. Proboscis nemertinama služi u napadu i odbrani. Naprednije grupe u okviru proboscisa imaju razvijene otrovne žlezde i stilet kojima jedinka probija telo žrtve i ubrizgava otrovni sekret. Proboscis i rinhocel sa epitelom kojim je obložen mezodermalnog su porekla, pa se smatraju diferencijacijama celoma. Dužina proboscisa može višestruko premašivati dužinu tela jedinke.[4]

 
Šema građe proboscisa kod nemertine Amphiporus tigrinus

Akantocefale uredi

Kod bodljoglavaca glaveni region je sveden na okruglasti ili izduženi proboscis, a ostatak tela čine kratak vrat i zadnji trup. Proboscis služi za probijanje i pričvršćivanje za zid creva domaćina. Na rilici se nalaze hitinske kukice, čiji su raspored i brojnost uz oblik rilice bitni taksonomski karakteri. Proboscis se može uvlačiti u trup pomoću mišića retraktora, a izvlači se kontrakcijama kružne muskulature i pritiskom pseudocelomske tečnosti.[5]

Leptiri uredi

Leptiri mahom imaju usni aparat za sisanje, u obliku surlice koje nastaju razrastanjem maksilarnih galea. Pomoću proboscisa se hrane cvetnim nektarom.[6]

 
Leptir sisa nektar pomoću surlice

Kičmenjaci uredi

Surla kod slonova, izdužena njuška kod tapira, i druge slične tvorevine kod kičmenjaka nazivaju se proboscisom. Nosati majmun je naziv dobio po svom izraženom proboscisu.

 
Nosati majmun

Reference uredi

  1. ^ Liddell, Henry George. „A Greek-English Lexicon”. Pristupljeno 22. 12. 2015. 
  2. ^ Liddell, Henry George. „A Greek-English Lexicon”. Pristupljeno 22. 12. 2015. 
  3. ^ Liddell, Henry George. „A Greek-English Lexicon”. 
  4. ^ Brajković-Zoologija invertebrata I deo 2001, str. 197–198
  5. ^ Brajković-Zoologija invertebrata I deo 2001, str. 244.
  6. ^ Brajković-Zoologija invertebrata II deo 2001, str. 334.

Literatura uredi

  • Brajković, Miloje (2001). Zoologija invertebrata I deo. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 
  • Brajković, Miloje (2001). Zoologija invertebrata II deo. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.