Progon je bio gospodar Kroje i utemeljitelj porodice Progoni, u grčkim izvorima „arhont” (prvak, vladar), koji je iskoristio slabljenje centralne vlasti u Carigradu i osnovao Kneževinu Arbanon, koja se nalazila u okviru Vizantijskog carstva, ali s autonomijom značajnog obima. Vladao je između 1190. i 1198. Progona su nasledila njegova dva sina, Đin i Dimitrije [1].

Život uredi

Malo se zna o njegovom životu, osim da je bio prvi vladar Kruje i okoline, između 1190. i 1198. godine [2]. Tvrđava Kruja je ostala u posedu porodice Progoni, a Progona su nasledili njegovi sinovi Đin, a kasnije Dimitrije [3]. Pre 1204. godine Arbanon je bio autonomna kneževina Vizantijskog carstva [4]. Sa svoja dva sina pominje se u natpisu iz manastira Svete Marije u Trifandini, Gezik, severna Albanija [5]. Titule arhont i panhipersevastos (koristio i sin Dimitrije) su znak vizantijske zavisnosti [6].

Tokom njegove vladavine, 1204. godine se odigrava pad Carigrada, jedna od najvećih tragedina u kulturnoj istoriji sveta, koji on, razumljivo, koristi da bi uspostavio defakto nezavisni i samostalni Arbanon[7].

Izvori uredi

  1. ^ Mokyr, Joel (1992-06-25), The Middle Ages, Oxford University Press, str. 31—56, Pristupljeno 2022-07-13 
  2. ^ Cole, Rebel A. (2013-04-08). „What Do We Know about the Capital Structure of Privately Held US Firms? Evidence from the Surveys of Small Business Finance”. Financial Management. 42 (4): 777—813. ISSN 0046-3892. doi:10.1111/fima.12015. 
  3. ^ Anamali, Skënder (1972). „Amantia”. Iliria. 2 (1): 61—133. ISSN 1727-2548. doi:10.3406/iliri.1972.1142. 
  4. ^ ELLIS, J (2006), Neurolytic Blocks, Elsevier, str. 132—134, Pristupljeno 2022-07-13 
  5. ^ Curta, Florin; Curta, Professor of Medieval History Florin; Stephenson, Paul (2006-08-31). Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250 (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-81539-0. 
  6. ^ Abulafia, Dr Anna Brechta Sapir; Abulafia, Anna (2013-01-11). Christians and Jews in the Twelfth-Century Renaissance. Routledge. ISBN 978-1-134-99026-9. 
  7. ^ Kovačević, Antonije (2021-07-20). „KAKO SU SE VOLELI SRBI I ALBANCI: Priča o Komnini Nemanjić, snahi prvog i ženi poslednjeg kneza Arbanasa | Serbiantimes.info” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-13.