Pljačka Rima 455.

Pljačka Rima 455. godine, takođe poznata i kao Vandalska ili Gajzerihova pljačka Rima je započela 2. juna 455. neposredno pošto su Vandali pod kraljem Gejserihom bez otpora ušli u Rim i podvrgli ga masovnoj pljački. Gajzerih je u pohod na Rim krenuo nastojeći iskoristiti metež u koji je tadašnje Zapadno rimsko carstvo palo nakon ubistva cara Valentinijana III. Kasnoantički izvori se razilaze oko toga da li su Vandali bili manje nasilni od Vizigota za vrijeme ranije pljačke, ali se slažu da su bili temeljitiji, s obzirom da je pljačka trajala dvije sedmice te da nisu bile pošteđene ni crkve. Gajzerih je grad napustio s bogatim plijenom i velikim brojem zarobljenika među kojima su se nalazili i vodeći plemići i dostojanstvenici. Događaj, iako manje šokantan od vizigotske pljačke, ostavio je duboki utisak na savremenike i stvorio percepciju o Vandalima kao bezobzirnim varvarskim pljačkašima koji traje do današnjeg dana, odnosno stvorio podlogu za savremenu riječ vandalizam.

Pljačka Rima 455.

Gajzerihova pljačka Rima, slika Karla Brijulova iz 1836.
Vreme2. jun16. jun 455.
Mesto
Rim

Izvori uredi

  • Procopius, 'The Vandalic War' in The History of the Wars, Books III & IV, trans. H.B Dewing (Cambridge; Mass. 1916)
  • Muhlberger, S., The Fifth Century Chroniclers: Prosper, Hydatius and the Gallic Chronicler of 452 (Leeds, 1990) — for Prosper's hagiographic portrayal of Leo.
  • Victor of Vita, History of the Vandal Persecution, trans. J. Moorhead (Liverpool, 1992).
  • Ward-Perkins, B., The Fall of Rome and the End of Civilisation (Oxford) (2005). str. 17. & 189.