Razgovor:Bosanska Krajina/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Predlog

Ja ipak prvu rečenicu članka ne bih započinjala sa pojašnjenjima u zagradi i dotično objašnjenje da se takva podela administrativno, niti drugačije (što ostaje da se proveri i pokaže, čini mi se) ne koristi, stavila ipak negde u napomeni, malo mi se čini ružno da tako započinje članak.--Tajga (razgovor) 01:58, 26. novembar 2013. (CET)

Slažem se. I zagrada i "referenca" su promašene. Gastro regije sa sajta TORS nemaju baš puno veze sa tvrdnjom iz zagrade.--Slobodni umjetnik (razgovor) 02:05, 26. novembar 2013. (CET)

Zatim, rekli smo da se istorija ne piše u prezentu, odnosno nikad se ne čita u sadašnjem vremenu, to može samo u romanima, da se čitalac uživi u atmosferu.-Tajga (razgovor) 14:42, 26. novembar 2013. (CET)

• Moj drug kaže da oni to tamo sada zovu Krajina, ali klot, bez prideva, a tako piše i na onoj mapi. Ostaje da se pitam onda, ako je on tamo, odakle li su ovi što su ovo pisali?
• I sad ovako ide jedna rečenica iz enciklopedije, sudeći po izvoru koji sam našla: „nastala je tokom austrijsko – turskih ratova od 15. do 17. vijeka,“. Dakle stvarno ne znam šta traži u tekstu praistorija? „Kao što joj ime kaže, predstavljala je granično područje između dvije carevine i jaku odbrambenu zonu punu tvrđava. U tom periodu se mijenja etnička slika ovog područja doseljavanjem Srba, koji su činili većinu seoskog stanovništva sjeverozapadne Bosne. S druge strane, muslimansko stanovništvo se koncentrisalo u gradovima, pogotovo uz samu granicu (Cazinska Krajina).“ Tako piše ovde:Dejan Vujanić (2011). Filmska kultura u Banjaluci i Bosanskoj krajini 1953-1969 (pdf). Banja Luka: 2011. ISBN 978-99938-1-162-6. Pristupljeno 26. 11. 2013. , sad ja ne znam da li je to tačno, ali mislim da ovakve stvari ne treba pisati bez jako dobre literature.--Tajga (razgovor) 22:23, 26. novembar 2013. (CET)

Svako je svašta pisao o Bosanskoj Krajini, pa je najbolje da se držimo pouzdane literature, pogotovo ako imamo neslaganja u različitim izvorima. Mislim da je trenutno najpouzdanija knjiga Jelene Mrgić-Radojčić, Donji Kraji, Krajina srednjovekovne Bosne, Beograd 2002. Tu se govori o krajini u kasnom srednjem vijeku. Šta se poslije toga (za vrijeme Osmanskog carstva) smatralo Bosanskom Krajinom, to nije baš jasno. U Narodnoj enciklopediji iz 1927. godine piše da se pod Bosanskom Krajinom u užem smislu podrazumijeva tzv. "Turska Hrvatska" ili ono što se danas naziva Cazinskom Krajinom (dio BiH koji se nalazi zapadno od rijeke Une). Onda kažu da se pojam BK nakon okupacije (austrougarske) proširio sve do Vrbasa.

Inače ta granica Cazinske Krajine prema (današnjoj) Hrvatskoj je uspostavljena Karlovačkim mirom 1699, ako nekom nešto znači taj podatak :) --Slobodni umjetnik (razgovor) 23:12, 26. novembar 2013. (CET)

Pa hajde pročitaj nešto iz te knjige ako imaš i napiši ili proveri šta se od toga slaže sa onim što piše ovde?--Tajga (razgovor) 23:21, 26. novembar 2013. (CET)

U najkraćim mogućim crtama tamo piše otprilike ono što sam napisao u uvodnom dijelu članka Donji Kraji.--Slobodni umjetnik (razgovor) 00:47, 27. novembar 2013. (CET)

Pa zar samo to ima? Onda, ja mislim prvo treba pronaći još literature. Baš sam danas gledala nešto. Npr. Muzej Republike Srpske, ranije se nekada zvao Muzej Bosanske Krajine. Tamo sigurno ima nešto o tome. --Tajga (razgovor) 00:53, 27. novembar 2013. (CET)

Srećno u potrazi, ali bojim se da ništa kvalitetnije i konkretnije od tog nećeš naći.. Listao sam i neke knjige Hazima Šabanovića o teritorijalnoj organizaciji Bosanskog pašaluka i nigdje nisam našao da je u osmanskom periodu postojala neka administrativna jedinica pod nazivom Bosanska Krajina.--Slobodni umjetnik (razgovor) 01:09, 27. novembar 2013. (CET)

O, pa nisam mislila da tražim ja izvore, kad je bilo čak dva dobrovoljca za sređivanje. Jednostavno sam dala svoje mišljenje jer sam pitana. Utisak mi je, pošto sam malo gledala okolo, da i pored toga što se više ne radi o administratovnioj podeli, naziv za oblast Krajine se i dalje koristi, a slično važi i za ljude koji u njoj žive. Lično inače ne pišem ovde baš ništa bez literature. Za ono što bolje poznajem, literatura mi pomaže da se potsetim, a kada ne znam skoro ništa, onda mi koristi da osmislim kako bi trebalo da članak bude napisan. --Tajga (razgovor) 23:43, 27. novembar 2013. (CET)

Da, i ne samo da danas nije administrativna jedinica nego očigledno nikada nije ni bila. Oni tamo pominju da su područje Turci tako prozvali, a naziv datira negdje od 1860. ali koliko razumijem oni su je nazvali Krajina. Prisvojni pridjev "bosanska" moguće da datira i iz perioda Jugoslavije ili Kraljevine SHS, da se razgraniče isti nazivi pojedinih područja u različitim republikama jer ovaj naziv "Krajina" nije i jedini u bivšoj državi. Naravno da se koristi i danas u Federaciji, što je i logično, jer ništa tursko njima nije mrsko pa ni taj naziv i oni ga koriste. Nego malo je smiješno nakon svega što se dešavalo od 1992. na ovamo, čitati u tekstu neke zajedničke karakteristike stanovnika tzv. Bos. Kra. danas, kada se zna kakve su sve migracije bile i ukrupnjavanje nacionalnih korpusa na teritorijama na kojima su većina iz svih krajeva Juge. Trebalo bi je po mom mišljenju ipak prikazati na nekoj istorijskoj karti, označiti ovu oblast kako i navode između rijeka: Una, Sava, Vrbas; dovesti u relaciju sa pojmovima - Turska Hrvatska, Donji Kraji, Cazinska Krajina ... Tako nekako je prikazati, u tom rangu istorijskih pojmova. --Zlatno krilo (razgovor) 03:10, 28. novembar 2013. (CET)

Jedna stvar mi nikada neće biti jasna. Zašto je sve što ima prefiks bosanski kako kažete "turska zaostavština"? Bosna kao država je postojala pod tim imenom mnogo pre dolaska Turaka na ove prostore. Bosanska je jer se nalazi u severozapadnom delu geografske regije Bosna, jednako kao što je Mačvanska Mitrovica dobila taj prefiks jer se nalazi u Mačvi. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:55, 28. novembar 2013. (CET)

Pojam "geografske regije Bosna" se takođe odnosi na prilično nedefinisan prostor. Npr. upravo Cazinska Krajina, koju smo ovdje pominjali, nije ulazila u sastav srednjovijekovne Bosne (a recimo Dalmacija jeste). Naziv Bosanska Krajina za prostor između Vrbasa i granice sa (današnjom) Hrvatskom, koristi se tek od austrougarske okupacije. Tada je sve ono što je Austrougarska okupirala 1878. godine nazvano BiH, bez obzira na to šta se do tada smatralo (geografskom regijom) Bosnom, a šta Hercegovinom. Prema tome, ovo bi se prije moglo smatrati austrougarskom nego turskom zaostavštinom.--Slobodni umjetnik (razgovor) 17:25, 28. novembar 2013. (CET)

U pomenutoj Narodnoj enciklopediji iz 1927. je ovo korišteno kao literatura: Lopašić, Bihać i Bihaćka Krajina (1890). A tu piše:

»I za turskoga vladanja vazda su priedjeli između Vrbasa i Plive sa iztočne strane i rieke Une na zapadnoj strani, pa sve do Glamoča i Hlievna u današnjih okružjih Bihaćkom, Banjalučkom i po nešto Travničkom, držani kao dielovi kraljevine Hrvatske, pa su pod imenom „turske Hrvatske“ obilježeni na svih zemljovidih do novijega doba. Istom poslije austrijske zapreme počelo se namitati čitavu gore naznačenom prostoru ime: „Krajine“, koje pak ime pripada samo pravoj Krajini u bližoj okolici Bišća i priedjelom u zavoju Une na lievoj obali rieke.«--Slobodni umjetnik (razgovor) 17:44, 28. novembar 2013. (CET)

Karta Bosanske Krajine

Zašto u ovu kartu niste računali Glamoč i Kupres, a računali ste Srbac i čak Gornji Vakuf. Bosanska Krajina obuhvata prije svega dijelove zapadno od Vrbasa. --Nićifor Ilija (razgovor) 13:43, 19. jun 2015. (CEST)

Ljuta Krajina

Cazinska krajina, Visoka krajina ili Ljuta krajina je precizan geografski, a ne istorijski ili emotivni pojam. Rh+ (razgovor) 00:14, 17. oktobar 2016. (CEST)

Postoji drugi članak o Cazinskoj (ili Bihaćkoj) Krajini. Očekujem objašnjenje o kojim se narodnim bunama radi, ako to nisu bile bune srpskog naroda. Bez tog objašnjenja je ova izmjena vandalizam.--Slobodni umjetnik (razgovor) 10:54, 17. oktobar 2016. (CEST)

Vidim da nema odgovora, pa sam mogao komotno vratiti na staro stanje. Umjesto toga, potražio sam pojam Ljuta Krajina u Guglovim knjigama i nisam ga našao. Pošto trenutno nemamo pouzdanih izvora, a postoje različita tumačenja tog pojma (jedni kažu da se odnosi samo na Cazinsku, a drugi na cijelu (Bosansku) Krajinu), onda bi spornu rečenicu najbolje bilo ukloniti iz teksta dok ne budemo imali odgovarajuće reference, što sam i uradio..--Slobodni umjetnik (razgovor) 09:56, 18. oktobar 2016. (CEST)

Slabo si googlao. A i ime Bosanske Krajine nije po Donim Krajima, već po tome što je, kao i Kninska Krajina, uvijek bila tzv. "vojna krajina".

Rh+ (razgovor) 20:37, 25. oktobar 2016. (CEST)

Rečenica u kojoj se govori o nastanku imena po Donjim Krajima je uredno referencirana. Za razliku od nje, rezultate tvog guglanja i reference za takozvanu Ljutu Krajinu još uvijek ne vidimo.--Slobodni umjetnik (razgovor) 22:05, 25. oktobar 2016. (CEST)

Ne razumem u čemu je problem oko termina Ljuta Krajina? Iako to svakako nije geografski pojam, pojam Ljuta Krajina se zaista odnosi na krajnji severozapadni deo Bosanske Krajine, od Grmeča pa na zapad. Čak je i Ćopić u svojim delima pisao o tome i pominjao upravo te bune --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 12:37, 26. oktobar 2016. (CEST)

Problem je u nedostatku izvora o tom pojmu. Neko je prvo napisao da se pojam Ljuta Krajina odnosi na cijelu Bosansku krajinu i da je taj naziv dobila po bunama srpskog naroda. Onda je korisnik:Yahadzija to bez objašnjenja prepravio tako da se po njegovom Ljuta Krajina odnosi samo na Cazinsku krajinu, a da su bune srpskog naroda ustvari bile bune nekog anonimnog naroda. Samo ne razumijem kojeg. Složićeš se da nije baš logično da oni koji su sebe tada nazivali Turcima dižu ustanke sami protiv sebe.. --Slobodni umjetnik (razgovor) 17:05, 26. oktobar 2016. (CEST)

Ko je tu dizao bune protiv koga je već pitanje za istoričare, ali taj severozapadni deo je sigurno u narodu poznat i kao Ljuta Krajina. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 17:47, 26. oktobar 2016. (CEST)

Reference nam još uvijek nedostaju.--Slobodni umjetnik (razgovor) 22:55, 26. oktobar 2016. (CEST)

Bune su dizali lokalni muslimani protiv centralne turske vlasi (ili, kako bi ti rekao, oni koji su se nazivali Turcima protiv samih sebe). Počelo je s pobunom Husein-bega Gradašćevića, a nastavilo se sve do Intervencije Omer-paše Latasa. Osim toga, tamo su i ranije lokalni kapetani često odbijali pokonost bosanskom veziru. Ne treba Srbe gurati u svaku priču. Naravno, termin se odnosi samo na Pounje. Izvora ima koliko hoćeš, a trenutno mogu navesti Jukićevo "Putovanje od Sarajeva do Carigrada". 141.136.207.135 (razgovor) 23:47, 5. septembar 2020. (CEST)