Razgovor:Vašingterna i Srbi/Arhiva 1

Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Zašto je ova publikacija relevantna za Vikipediju? Jel postoje 3 nezavisna izvora koja su pisala o njoj? --Jovanvb (r) 15:13, 22. februar 2014. (CET)Odgovori

Sintetičkih studija na ovu temu ima vrlo malo u Srbiji. Knjiga je nastala u okviru državno finansiranog naučnog projekta, objavila ju je glavna naučna ustanova za političke studije, autor je naš glavni geopolitičar. Ceo taj proces podrazumeva više nezavisnih i javno potvrđenih recenzija. Uz to ima ISBN i dostupna je na mreži. Mislim da ni postojanje knjige ni relevantnost nisu sporni. A ako misliš na stručne prikaze i novinske članke, dodaćemo i njih kad se objave, bilo da su pozitivni ili negativni. --Stripar (razgovor) 15:32, 22. februar 2014. (CET)Odgovori
Pa upravo se o tome i radi. Potrebni su nezavisni stručni prikazi ili novinski članci o samoj knjizi da bi ona bila relevantna za enciklopediju. Svaka čast autoru, ali značaj autora ne znači automatski da je i knjiga relevantna. Makar smo do sada imali takav standard. Trebali bi da postoje neki izvori koji su pisali o samoj knjizi (bilo pozitivni ili negativni), pa tek onda da se piše članak na vikipediji. --Jovanvb (r) 15:48, 22. februar 2014. (CET)Odgovori
Po meni, sve naučno-stručne knjige, naročito iz državnih ustanova ili sa državnim finansiranjem automatski potpadaju pod Vikipedijina pravila o relevantnosti, po samoj svojoj prirodi. Naime, iza svake od njih stoji višestruki i javni sistem recenziranja: 1. korak: ustanove koje su najrelevantnije u državi procenjuje važnost teme (uredništvo ili savet); 2. korak: nezavisna komisija u ministarstvu, u kojoj su takođe relevantni naučnici, odlučuje da li će u javnom interesu finansirati poreskim dinarom istraživački projekat ili knjigu (preliminarni peer review); 3. korak: rezultat obavljenog istraživanja (rukopis knjige) recenziraju stručnjaci koje je ustanova angažovala. Svaki korak je zakonom regulisana garancija relevantnosti, da bi sve bilo u najvišem javnom interesu (zato sam i naveo koji je istraživački projekat i ko su recenzenti). A korak 2. i 3. su javni. Zato mislim da su stručno-naučne knjige automatski podobne. I mislim da na enciklopediji koja ima mesta i za članke Škripari ili Ora et labora (album), nije štetno imati i članak posvećen studiji o delovanju SAD (ili neke druge supersile) prema našoj zemlji -- naravno, ako je pisana perom doktora Sorbone. Ali ostavljam mogućnost i da grešim. --Stripar (razgovor) 19:45, 22. februar 2014. (CET)Odgovori
Vrati me na stranicu „Вашингтерна и Срби/Архива 1”.