Razgovor:Makedonska azbuka/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Prvi podnaslov

Pitanje. Zašto je u izlistanoj azbuci veliko J ćirilično a malo j latinično? Mihajlo ^{_[ talk _]} 16:12, 14. jun 2008. (CEST)

Falš. Ovo dole su foneme po IPA. Mihajlo ^{_[ talk _]} 16:21, 14. jun 2008. (CEST)

Grrr, a ja sam već prepravio :) --Jovan Vuković (r) 16:23, 14. jun 2008. (CEST)

Komentar

Dodadite i ime Krste Petkov Misirkov i njegova azbuka kao osnovač makedonske azbuke.--MacedonianBoy (razgovor) 18:52, 27. oktobar 2008. (CET)

Prezemeni bukvi

Citat: „Slova lj, nj i dž su preuzeta iz srpskog jezika.“ Dali ste vie normalni?! Nitu edna od spomnatite bukvi ne e „prezemena“ od srpskiot jazik, tuku se zaednički bukvi na makedonskiot i srpskiot jazik. Ne izmisluvajte topla voda.

Baška, ќ i ѓ ne zvučat baš kako /đ/ i /ć/. Ќ zvuči kako „tj“ dodeka ѓ zvuči kako „dj“, za razlika od đ koe zvuči kako „džj“ i ć kako „tšj“.

Dobro, za to da su slova preuzeta iz srpskog treba izvor, pa sam tako označio. Ali je činjenica da je ta slova uveo Vuk Karadžić u srpski svojom reformom 1840-ih, a nije ih preuzeo iz nekog drugog jezika - koliko mi je poznato, makedonski jezik tada još nije imao svoju azbuku? Meni tvrdnja zvuči logično, ali se slažem da je potreban izvor, a ako ga ne bude, videćemo. --Dzordzm (razgovor) 18:58, 16. maj 2009. (CEST)

Što se ќ i ѓ tiče - ne zvuče potpuno isto, slažem se. Nije ni pisalo da zvuče isto nego „nešto kao“ - ali evo sad sam pojasnio. Uzgred, mene zanima, da li je tačno da je makedonski pre 1945. koristio recimo slovo ć? Recimo mislim da je ona deklaracija ASNOM-a napisana lepo sa slovom ć - to mi je ostalo u sećanju kad sam bio u Skoplju 2004. sa plakata po gradu. --Dzordzm (razgovor) 18:58, 16. maj 2009. (CEST)

Čekaj malku. Možebi makedonskiot jazik nemal STANDARDIZIRANA azbuka, ama imal azbuka! Kirilicata e izlezena od Ohrid, so Sv. Naum i sv. Kliment.

Toa što koristele drugi bukvi (primerot „ć“) toa pokažuva deka nemale standardizirana azbuka. Vo sekoj slučaj, mnogu tekstovi od porano bile pišuvani i so glagolični bukvi, pa i so bukvi tipični za drugi slovenski jazici (primer, http://image28.webshots.com/29/2/3/41/2337203410028288678leUHqU_fs.jpg , kade „j“ e zameneto so „й“ i pokraj toa što tekstot ne e na Bugarski/Ruski (da beše na Bugarski, „йazik“ ќe beše pišano „яzik“)).

Isto taka, vo ovoj dokument (http://image14.webshots.com/14/1/78/25/2719178250028288678lMqguk_fs.jpg) jasno se gleda deka Prezidiumot na ASNOM ja standardizira Makedonskata azbuka vo koja nema „й“, „я“, „щ“, „ъ“, „э“, „ю“, nitu „đ“, „ć“, tuku čisti makedonski bukvi koi se koristat i denes.

U tekstu se kaže: "To slovo se javlja još u bugarskom, ukrajinskom i poljskom jeziku, ali ne kao jedan fonem nego kao dijagraf (dz, dz (/ʣ/))." Mislim da treba: "Kao glas se javlja još u bugarskom, ukrajinskom i poljskom jeziku, ali ne kao jedan grafem (jedno slovo) nego kao digraf (dz, dz (/ʣ/))."

Možete slobodno i sami ispraviti. To za digraf (a ne kako je napisano dijagraf) nečija je nepažnja, lapsus. --Željko Todorović (razgovor) 19:59, 20. septembar 2014. (CEST) s. r.

Note to sound of dz

Sound of "dz" is also present in Slovak (more often in dialects than in official language). However, the amount of words in written language, where it is used, is far lower than in Polish. In Slovak the sound of "dz" is more present in spoken language which is caused by assimilation (relationship between voiced and voiceless consonants), e.g. "noc dobrá" would be pronounced as "nodzdobrá" (d is voiced consonant and influences the preceding sound of "c" /ts/ changing it to "dz" ). I think the same situation is in all Slavic and even in many non-Slavic languages. As it has been mentioned above, there is a difference between graphemes and phonemes.