Razgovor:Prizrensko-timočki dijalekat/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Prvi podnaslov

Hoću da unesem neke narodne umotvorine sa ovih prostora. Da li to treba da uradim ovde, ili u posebnom članku? Takođe, iam problema sa akcentima iznad slova (ćirilično a, e, i, o, u). Da li neko zna kako to mogu da rešim?

Došao/la si u pogodnom ali opet nepogodnom trenutku. Upravo se otvorio http://sr.wikisource.org. Tamo smeštaj sve umotvorine, a već postojeće će uskoro biti prebačene tamo uz pomoć bota. Nemam vremena da objašnjavam sve. Ako tebe ili bilo koga drugog zanimaju detalji, dođite na irc.freenode.net na kanal #wikipedia-sr. --Dungo ☼ (r) 15:59, 25. avgust 2005. (CEST)

Evo jedne priče iz okoline Pirota

Careva čerka

Imalo jedna careva čerka, pa štogod momče videla, ona sakala da si zalьže. Pa čula jednoga carevoga sina, pa mu pisala pismo sa snjeg da se zalьže. On vu odgovoril na pismo: „neču te, u kutiju da legneš, nic prsten da se provreš, na slamku da potpreš, - pa te neču.“ Ona se razbolela. Lečili đu doktori, pa đu ne može izleče. Ona čula, u nekoj si grad ima njegova tetka. Ona pri nju sakala da ide, pa tražila od baštu si vojsku i pare da ide da se leči. Bašta si u dal vojsku i pare da se leči. Ona otišla kod tuj njegovu tetku, a ona imala devet izmićarke i nju, decetu, pogodila; i ona se odma odlečila. Natera gu taj tetka: napravila tri vostana i isto taki tri posluževnika i što se saka na posluževnici svari. Tetka si pozva carevotoga sina u nji, na gosje. On došьl. Ona če da ga posluži (devoća). Oblekla pembeliju; uzela takьv posluževnik, pembeliju. Častila ga sьs rakiju. Soblekla pembeliju, vostan; obleče plav-modar (vostan), pa uze plav-modar posluževnik, pa ga posluži sьs kave. Kada je došlo ručьk, a ona obleče crnzelen vostan, i uze crnzelen posluževnik, če ga posluži sьs vino. Ona se iznaѕadila noѕad ta padla čašata, te se strošila, a tetkata oka po izmićarkutu: „budi su ti otpadle rukete, a ti nesi ćorava, što ne držiš.“ Ona se rasrdi, te si otide u njojnu sobu. A on otide te đu traži: „daj mi, tetko, ključeve da tražim tuja tvoju sluškinju.“ I ona mu dala ključeve, te redi redom po sobe te najde tuja sluškinju, i ona legla na krevet, a on u se moli: „digni se!“ A ona kaže: „neču, u kutiju da legneš, nis prsten da se provreš, na slamku da se potireš, - pa neču!“ On vu vrevi: „digni se, ja sьm ti tova pregrešil: ti si mi pisala, ja sьm se razljutil, ta sьam ti tova pisal.“ — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Ijklljmn (razgovor • doprinosi) | 23:21, 5. novembar 2005

Staroslovenski jezik?

Srbi nikada nisu govorili staroslovenskim jezikom, a to se jednako odnosi na torlačke kao i bilo koje druge Srbe. Staroslovenski se govorio u Makedoniji. Prema tome, u ovoj rečenici: „Naglasak nije promenio položaj u reči u odnosu na starosrpski, odnosno staroslovenski.“ ću izbrišem deo posle zareza.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Obrens (razgovor • doprinosi) | 02:37, 31. avgust 2010

Spojiti članke Prizrensko-timočki dijalekt i Torlački dijalekt

Da, sigurno treba spojiti ova dva članka, jer obrađuju istu sadržinu. Treba zadržati naslov Prizrensko-timočki dijalekt, jer je to zvanični naziv ovog dijalekta u srpskoj dijalektologiji. --Pera ložač (razgovor) 23:30, 23. april 2013. (CEST)

Starosrpski jezik?

Valjda se misli na srpskoslovenski? --Новак (разговор) 19:23, 3. март 2010. (CET)

Nema taj dijalekt nikakve veze sa "starosrpskim". Pod starospskim valjda se misli na staroštokavski (na pravi staroštokavski, a ne na torlački). 141.136.155.44 (разговор) 23:50, 14. фебруар 2015. (CET)

Mislim da ne treba spajati ova dva clanka jer je pitanje sta je to uopste "torlacki" dijalekt,odakle taj naziv,sta oznacava? Lackope (разговор) 11:37, 6. јануар 2015. (CET)lackope

Naravno da prizrensko-timočki pripada torlačkom dijelektu, kojeg moderni lingvisti s pravom ne smatraju štokavskim dijalektom. Torlački je prijelazni dijalekt između istočne i zapadne grupe južnoslavenskih jezika, preciznije, između srpskog s jedne strane i makedonskog i bugarskog s druge strane. U sličnom je položaju i šopski dijalekt, kojeg se može i poistovjetiti s torlačkim jer su razlike minimalne. Svrstavanje torlačkog u štokavski dijalekt bilo je isključivo politički motivirano. Htjelo se taj dijalekt sasvim odvojiti od bugarskog. U tome su u vrijeme zajedništva Srbima pomagali i neki hrvatski lingvisti. A drugi je cilj da se svi Srbi prikažu kao štokavci, a štokavski dijalekt kao izvorno srpski jezik. Ali Torlaci sasvim ruše tu sliku jer njihov dijalekt ne da nije štokavski, nego čak nije ni zapadnojužnoslavenski. Pravom štokavskom bliži su čakavski i kajkavski dijalekt, pa čak i slovenski jezik, nego torlački dijalekt. Zato što svi oni spadaju u zapadnu grupu južnoslavenskih jezika, a torlački ne spada, nego se nalazi između zapadne i istočne grupe. Nazivanje torlačkog starosrpskim isto je nacionalistička manipulacija. Kao što rekoh, on može biti samo polusrspki. Drugom je polovicom isto toliko bugarski i makedonski. Izvorni govor Niša deset je puta bliži izvornom govoru Sofije nego standardnom srpskom. To se danas toliko ne primijeti jer su Bugari za standardni jezik uzeli istočnobugarski dijalekt, koji se već dosta razlikuje od torlačkog. Valjda su se i Bugari htjeli jezično što više udaljiti od Srba. Ali se u Sofiji izvorno govori zapadnobugarski, ustvari, torlački ili šopski dijalekt, baš kao i u Nišu. No s vremenom se u Sofiji govor promijenio prema standardnom bugarskom, a u Nišu prema standardnom srpskom, tako da se već danas mlađi ljudi slabije razumiju nego stari. 141.136.155.44 (разговор) 00:43, 15. фебруар 2015. (CET)

Koji su to "moderni" lingvisti? Ili tu misliš na bugarske i hrvatske lingviste? Možeš li citirati jednog srpskog lingvistu koji tvrdi da prizrensko-timočki ili torlački govori nisu štokavski? Što se tiče naziva, u literaturi se pojmovi "prizrensko-timočki" i "torlački" koriste kao nazivi za isti dijalekat, pa bi stoga dva članka svakako trebalo spojiti. PANONIAN (разговор) 09:32, 15. фебруар 2015. (CET)

Posto je razjašnjeno sta su Torlaci sada nemam nista protiv da se spoje clanci a za anonimca pitanje-da li si ikad bio na jugu Srbije? Lackope (разговор) 21:50, 15. фебруар 2015. (CET)

Izbrisana mapa

Predlažem da se ova karta o predmigracijskim dijalektima u potpunosti izbriše, zato što je netačna u više pogleda. Za početak istočna i zapadna štokavština su mit, stvoren u Hrvatskoj 90ih prema granicama njihovih političkih pretenzija, bez ikakvog osnova u lingvistici. Pod dva ideja da se prizrensko-timočki dijalekat nije pomerio ni za kilometar je naučna fantastika, jer on upravo obuhvata prostor koji je imao najviše migracija, uključujući i veliku seobu. Nego Hrvate to nije ni interesovalo pa su ostavili granice po Iviću. — Branko1408 (разговор) 03:38, 1. септембар 2022. (CEST)

A koji su to pogledi? Logično je da je nakon osam stoljeća života na istom istom području došlo do stvaranja velikog jezičnog kontinuuma i vrlo malih razlika između susjednih govora. Anakrono je uopće i nazivanje dijalekata predturskog doba po upitnoj zamjenici (što, kaj, ča). Sigurno u to doba nisu bile tako oštre razlike na granicama dijalekata kao danas. Današnju granicu uspostavili su Turci protjerivanjem, raseljavanjem i doseljavanjem velikih skupina ljudi, što je potrajalo nekoliko stoljeća, a komunikacija na granici bila je uglavnom preko nišana. Kao što vidiš, ja sumnjam u postojanje ikakvog štokavskog (kao i kajkakvskog i čakavskog) dijalekta. Sve je to bio niz sličnih dijalekata od Koruške do bugarske granice, a i dalje. Poznato da je su Ćirila i Metoda (staroslavenski) svi oni dobro razumjeli, iako su ti dolazili s ruba kontinuuma (ili preko ruba). A ti si proziran u borbi za očuvanje djetinjastog srpskog mita o "vječnoj i jedinstvenoj štokavštini, koja je isključivo srpska". To odavno niko ne kupuje. — 109.60.94.248 (разговор) 01:02, 31. децембар 2022. (CET)

Оригинално истраживање и лични погледи нијесу битни и немају бити уважени. Свако добро. — Садко (разговарајмо) 04:36, 31. децембар 2022. (CET)