Razgovor:Republika Srpska/Arhiva 2

Arhiva 1

Arhiva 2

Arhiva 3

Znamenitosti

Mislim da je bila bolja ona verzija kada su bile slike znamenitosti RS u prvom poglavlju nego opet nanovo vraćanje na neke likove poput Miloševića, Karadžića, Mladića i sl. Ako druge Vikipedije zlonamjerno insistiraju na tim slikama i temama, ne moramo i mi kopirati. I pitam se zašto nema političara na temama drugih država u prvom planu nego se uporno insistira na tome u temi RS. Ja sklonim Karadžićevu sliku a onda postave Miloševićevu. Hm --Zlatno krilo (razgovor) 01:33, 29. maj 2014. (CEST)

Ne vjerujem da je riječ o nekakvoj zlonamjernosti. Prije će biti da je to u vezi sa prvim podnaslovom članka, a on je vezan (kao što mu i ime kaže) za istoriju. Samim tim, „likovi“ koje si ti nabrojao su već odavno istorijske ličnosti ovog entiteta. Pozdrav!--CarRadovan (razgovor) 01:59, 29. maj 2014. (CEST)

OK, ako smeta Slobo, uklonićemo ga, mada nije u pitanju njegov portret, već slika potpisivanja Dejtonskog sporazuma na kojoj se vidi i on kao jedan od potpisnika. Slika panorame grada Dejtona nema nikakve veze sa člankom o RS i to ne dolazi u obzir. Ne bi bilo loše da se stavi neka ratna slika boraca VRS (ako je nađemo), ali slika oznake pripadnosti VRS nije adekvatna za ovaj članak. U dijelu članka o istoriji RS svakako treba da bude karta sa ratnim granicama RS, ne znam šta ti tu smeta.--Slobodni umjetnik 09:34, 29. maj 2014. (CEST)

De ljudi malo se uozbiljite! Mislim na Saunda i Krilo. RS su stvorili njeni borci, nisu je stvorile nikakve oznake, pa ni oznaka pripadnosti VRS. Znači ta oznaka treba da stoji u članku VRS, ali u ovom članku ne treba jer nema direktne veze sa njim, a ne zato što se meni ne sviđa (daleko bilo). Panorama grada Dejtona pogotovo nema veze sa ovim člankom. Ratna karta RS je itekako direktno povezana sa tekstom u dijelu o istoriji. Zašto vam ona smeta? Znate li koliko je boraca iz Ilijaša, Vogošće, Rajlovca, Petrovca, Drvara, Glamoča, Grahova, Kupresa, sa Ozrena itd. uzidalo svoje živote u temelje RS? To je sve teritorija na kojoj su Srbi bili većina stotinama godina i nisu je oni okupirali ni oteli, već je njima oteta.--Slobodni umjetnik 06:35, 30. maj 2014. (CEST)

Možda bi ti trebalo da se uozbiljiš malo, da ponekad saslušaš druge i uvažiš drugačije mišljenje, jednostavno, nije ovo tvoj lični sajt da radiš šta hoćeš. Prvo razmisli o sebi, ne znam zašto ti smeta grb Vojske Republike Srpske? Stvarno mi je onako delovalo OK i kolega Zlatno krilo je imao dobre namere, vidim da si dodao sliku manastira Tvrdoš i to je sasvim u redu. Nije mi do svađe i rasprave, samo pokušaj malo da uvažiš i druge ljude, nisi sam ovde.--Soundwaweserb (razgovor) 16:50, 30. maj 2014. (CEST)

Stvarno trebao bi biti malo manje samoživ i egocentrik oko ovih pitanja, tema RS je prevelika i preposjećena tema da bi je ti privatizovao i da bi ona bila samo odraz tvoje vizije šta i kako treba. Pripazi molim te i na riječnik, možeš reći ne slažem se sa tvojom sugestijom i ja ću ipak vratiti na staro ali nikako upotrebljavati riječi "nema šanse da bude tako i sl" temu ne možeš privatizovati i mogao bi i ti nekada prije promjene da se konsultuješ ovdje pa onda mijenjaš a ne obrnuto prvo mijenjaš pa onda držiš referat. To je odraz visokog nepoštovanja prema kolegi sa Vikipedije koji ima drugačiju vizuju --Zlatno krilo (razgovor) 20:02, 30. maj 2014. (CEST)

Privredni subjekti

Predlažem da se ovaj dio teksta o "važnijim privrednim subjektima" ukloni. Ne vidim razlog da se bilo koja firma reklamira u ovom članku, a pogotovo ne ovako bez jasnog kriterijuma. Trenutno se navodi npr. termoelektrana u Stanarima kao jedan od tih subjekata (iako još nije ni počela sa radom), a o termoelektrani Gacko (koja radi već decenijama) nema ni riječi. Vidio sam na vikipediji (kako našoj, tako i na stranima) sjajne članke o raznim državama i pokrajinama, ali nigdje u njima nisam našao da se svakom važnijem preduzeću posvećuju pasusi. Pošto Saund trenutno vrijedno radi dobar posao na ovom članku i vjerujem da mu uskoro ne gine kandidatura za dobar, mislim da je bolje da na ovaj nedostatak ukažem prije rasprave, kako bi lakše prošao, što nam je valjda svima cilj.--Slobodni umjetnik (razgovor) 00:59, 29. januar 2015. (CET)

U pravu si, trebalo bi ukloniti sve vezano za firme. Nisam hteo da diram i da odmah sklonim, ali u svakom slučaju bih to uradio. Slobodno ukloni ti sve što ne valja i vezano za reklamiranje firmi.--Soundwaweserb (razgovor) 01:06, 29. januar 2015. (CET)

Ostavićemo ovako par dana, pa ako se niko ne bude usprotivio, onda ćemo ukoniti.--Slobodni umjetnik (razgovor) 01:09, 29. januar 2015. (CET)

OK, tako sam i ja mislio.--Soundwaweserb (razgovor) 01:09, 29. januar 2015. (CET)

Kandidat za dobar članak na raspravi

Šta da vam kažem.. Trenutno ne vidim ni jedan krupan razlog da ga ne proglasimo dobrim, što ne znači da ga neko drugi neće vidjeti. Znam da nije savršen, ali mi djeluje OK, slobodno kritikujte, ne štedite! Neću se ljutiti ako ne prođe :) --Slobodni umjetnik (razgovor) 11:50, 31. januar 2015. (CET)

 Komentar: Treba dodati još toga u članak o istoriji ovog entiteta za vreme građanskog rata u BiH, naročito po pitanju samog državnog stvaranja tokom rata i posle njega, kao i predratnu istoriju ovog entiteta. Ovo su moje manje zamerke jer smatram da treba da bude još sadržaja o ovom pitanju. --Dardaneli799 (razgovor) 02:31, 1. februar 2015. (CET)

Šta konkretno po tebi treba dodati o predratnoj i istoriji RS za vrijeme rata u BiH?--Slobodni umjetnik (razgovor) 15:52, 2. februar 2015. (CET)

Ubaciti poznate istaknute predratne političare Srbe sa područija ovoga entiteta, zatima društvene radnike naučne radnike i intelektualce u zaseban red. Te detaljno opisati zašto je teritorija Republike Srpske drastično smanjena i u kontinuitetu smanjivana kako je rat odmicao te politički udeo Srba u 1990. godine u Savezu komunista BiH-a, kao i uticaj određenih stranaka na stvaranje današnjeg entiteta.--Dardaneli799 (razgovor) 20:33, 2. februar 2015. (CET)

Ne bih se baš složio da je teritorija smanjivana u kontinuitetu. Naprotiv, drastično je smanjena tek nakon NATO bombardovanja nekoliko sedmica pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma. Sve do tada VRS se odlično držala na frontu. O uticaju određenih stranaka na stvaranje entiteta i udjelu Srba u SKBiH možeš i sam da dodaš ako imaš nešto značajno za ovaj članak, vjerujem da bi ti to dobro sročio. Što se tiče istaknutih ličnosti iz ranijeg preioda, mislim da nema potrebe da ih ovdje nabrajamo i opterećujemo ovaj članak, to bi se možda moglo još malo dopuniti u članku "Srbi u Bosni i Hercegovini", kao i u članku "Istorija Republike Srpske".--Slobodni umjetnik (razgovor) 21:11, 2. februar 2015. (CET)

Jezičke varijante

Šta će u uvodu ove tri jezičke varijante? To samo zatrpava tekst. Nešto na hrvatskom ili bošnjačkom jeziku se stavlja samo ako se drugačije piše kao npr. Savjet ministara i Vijeće ministara... A tamo gdje je istovjetno, suvišno je. Termin „konstitutivni entitet“ ne može da bude u uvodu, Ustavom je definisan „entitet“ i tako ogoljeno treba da bude u uvodu. Opseg kapaciteta vlasti jednog entiteta se objašnjava u daljem tekstu, njegova konstitutivnost, državotvornost, federalnost, konfederalnost i sl. U uvodu se kaže da Narodna skupština radi jedno, Vlada drugo, a predsjednik Republike da se samo bira. Valjda i on radi nešto. --Željko Todorović (razgovor) 14:07, 1. februar 2015. (CET) s. r.

Željko, koliko ja vidim niko nema ništa protiv izmjena koje si predložio. Mogu reći samo da sam saglasan s tobom. Nadam se da ćeš to sam popraviti i vjerujem da bi ti to uradio bolje nego neko drugi.--Slobodni umjetnik (razgovor) 16:00, 2. februar 2015. (CET)

Republika Srpska (hrv. i bošnj. Republika Srpska) ili samo Srpska (hrv. i bošnj. Srpska)

I meni ovo bode oče. Ne mogu da smislim posebnu jezičku kutijicu za bošnjački i hrvatski na stranicama nekih korisnika, a kamoli u članku. Kad smo već toliko liberalni, hoćemo li praviti jezičku kutijicu i za crnogorski? Jedno je živeti u državi koja je liberalna, a drugo su činjenice.--Vladimir Nimčević (razgovor) 20:58, 2. februar 2015. (CET)

Nebih se složio sa tobom...mislim da treba da bude naspisano kako se piše, glasi RS na bošnjačkom i hrvatskom...i to ne zato jer se ovde radio o nekom liberalizmu, ili očiglednom nonsensu jer su sve 3 jezičke varijante 98% identične (da sad ne ulazimo u lingvističku raspravu)...naprosto se radi da je ovaj članak (a i naravno i mi, tj. autori koji su ga pisali) nisu odvojeni od opšteg konteksta Bosne i Hercegovine/Dejtona kao dominirajuće paradigme unutar koje se dešava politički život u BiH/RS...to je paradigma 2 entiteta i 3 konstitutivna naroda, a onda logikom stvari proizilazi da sve javne stvari (a pogotovo RS kao jedan od entiteta, a onda dakle i članak na enciklopediji o njoj) su deo te paradigme, tj. da moraju da slede logike te paradigme...a logika je --ako su naroda 3 ravnopravna (a ona i jesu bdv. ne samo po Dejtnu nego i zbog one odluke famoznog Ustavnog suda BiH, stvorenim van Dejtona/čitaj protiv kojeg se Dodik broi etc.., o odluci konstitutivnosti sva tri naroda na celoj teritoriji BiH, čime je promenjen dejtonski okvir u kome su Srbi bili samo konst. u RS , a Hr. i Boš. u Federaciji..), onda su i jezici 3 ravnopravna naroda ravnopravni, i s tim u skladu moraju da budu navedeni u uvodu gore u članku...kao što je i inače slučaj sa tablama na službenim institucijama u BiH...

Dakle ne radi se ovde o lingvističkoj raspravi, koji sam označio kao nonsens (jer je očigledno da je to sve isto), već o simboličkom kapitalu službenog jezika generisanog i definisanog unutar konteksta dejtonskog, koji fungira kao temelj BiH i Republike Srpske, a koji se onda odražava i reflektuje na sve istitucije i stvari u društvu, pa tako bi trebalo i na ovaj članak, ako isti pretenduje da precizno, enciklopedijski predstavi pojam koji definiše/opisuje...--ANTI_PRO92 (razgovor) 08:26, 3. februar 2015. (CET)

Dakle treba razlučiti sa jedne strane jezik kao relativno neustralno sredstvo sporazumevanja i sa druge strane jezik kao simboličko stredstvo za obeležavanje javnog prostora od strane grupe njegovih govornika...i ova druga strana je ovde odlučujuća...njegovo simboličko sredstvo, posebno u političkom kontekstu RS/Dejton mora da se reflektuje na ovaj članak ako ovaj hoće verno da prestavi opisivani pojam...Bošnjački i hrvatski su službeni jezici u RS i naziv entiteta mora da bude i na njima...to što je to sa lingvističke strane sve isto i irelevantno, nije ključno ovde...--ANTI_PRO92 (razgovor) 08:57, 3. februar 2015. (CET)

Ivane, nisi u pravu za table na službenim institucijama. Natpisi se pišu u tri varijante samo onda kada se one međusobno razlikuju. Najčešće se pišu samo dvije varijante, ćirilična i latinična, ali ovdje za tim nema potrebe, jer postoji jezičak latinica, a kad klikneš na njega onda je identično na sva tri jezika.--Slobodni umjetnik (razgovor) 10:21, 3. februar 2015. (CET)

Table sam uzeo kao primer...sa istom argumentacijom nemoraju uopšte da se koriste dvojezične table (na autoputevima, institucijama itd..)...svi znaju i jedno i drugo pismo, koji klinac se samo džabe bacaju pare na dodatnu boju i duploveće table...sa istom argumentacijom se radi i sa ćirilicom u Vukovaru i tamošnjim incidentima...

Ključni pojam je simbolički kapital tj. semiotičko svojstvo jednog jezika...dakle ne može da se odvoji ovaj članak od opšteg konteksta i refleksije/interpertacije koja iz tog konteksta sledi...--ANTI_PRO92 (razgovor) 10:31, 3. februar 2015. (CET)

To je tvoje tumačenje. Nas trojica tumačimo drugačije i šta ćemo sad? --Slobodni umjetnik (razgovor) 10:34, 3. februar 2015. (CET)

Ova dvojica još nisu iznela kontraargumente na moj argument, jer nisu ni videla post...ostavićeno diskusiju da teče i da se stvari definišu i kristalizuju pa ćemo videti šta će biti...stim da se ja ne bi složio da je ovo samo, moje tumačenje...ovi argumenti su ustavne kategorije (Ustav RS)...dakle konstatovani su od ozbiljnih organa...rasprava nikako ne sme da se personalizuje, nego mora činjenično da se izdebatuje...--ANTI_PRO92 (razgovor) 10:44, 3. februar 2015. (CET)

U Ustavu Republike Srpske nema uopšte srpskog jezika, hrvatskog jezika ili bošnjačkog jezika. Postoje neke skalamerije u vidu jezika srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda. Kakav je to onda jezik na našoj Vikipediji? Šta je jezik srpskog naroda? Onda u uvodu treba da imamo šest varijanti, zato što se visoki predstavnik, inače vrsni matematičar prema kojem je trećina od 17 jednaka 5, umiješao i u lingvistička pitanja. Apsolutno stojim na svom prethodnom stajalištu, drugi naziv se obavezno piše samo kada je sam naziv drugačiji npr. Centralna izborna komisija i Središnje izborno povjerenstvo. Sve drugo je neozbiljno. --Željko Todorović (razgovor) 20:05, 5. februar 2015. (CET) s. r.

Simbolički karakter jezika je ovde ljučna sintagma...samo treba da stoji u uvodu RS na hrv. i boš. i to je to...da se zadovolji simbolički minimum refleksije koja proizilazi iz konteksta RS-a i BiH...ostalo ide kako ide i to je to...(nikakve dalje lingvističke rasprave)...--ANTI_PRO92 (razgovor) 06:40, 6. februar 2015. (CET)

Jezik srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda - je izraz koji se može posmatrati i u jednini. Odnosno, ovde je ostavljen prostor lingvistima da pronađu kompromis - da li se radi o jednom ili tri jezika, kao i naziv tog/tih jezika. Samim tim, ta priča o „više jezičkih varijanti“ je bespotrebna (još uvjek). I ja to ne bih nazvao skalamerijom.--CarRadovan (razgovor) 23:30, 5. februar 2015. (CET)

Mislim da je ta vrsta konstrukcije napravljena da se ne bi pomenuo naziv bosanski jezik jer ga tako njegovi govornici zovu, a ne bošnjački...da je korištena konstrukcija bošnjački jezik verovatno bi blo ustavnih žalbi i ostalog (pravo grupe govornika da naziva svoj jezik kako hoće...zagarantovana prava ustavom itd...)...i zato je ovo uvedeno...--ANTI_PRO92 (razgovor) 06:33, 6. februar 2015. (CET)

Nikakav kompromis nije ostavljen nego se gorepomenuti matematičar umiješao i objavio svoj tekst ustavnih amandmana, koje je prethodno usvojila Narodna skupština. Nametnuta ustavna odredba fino glasi da su službeni jezici (množina, njih više) te skalamerije. Ali to je sada bespredmetno za ovu raspravu, ovdje nikakve jezičke varijante nisu potrebne, štaviše smiješne su. --Željko Todorović (razgovor) 23:48, 5. februar 2015. (CET) s. r.

Stvarno ne vidim zašto ovoliko komplikovanje kad je stvar prosta kako je u Ustavu tako treba i navesti jer ovo je članak o RS a u njenom Ustavu tako piše a sve ostalo su tumačenja i mišljenja i ako čitaoca zanima koji je jezik Srba ili "Bošnjaka" otići ce na članak o njima i videti koji su njihovi jezici i toliko. -- Lackope (razgovor) 12:46, 7. februar 2015. (CET)

Što je i navedeno u članku, na prikladnom mjestu, naravno.--Slobodni umjetnik (razgovor) 22:42, 7. februar 2015. (CET)

Spoljni odnosi

Ako se već navodi kao značajno za RS to kada se njeni funkcioneri sastaju sa stranim državnicima, onda bi trebalo navesti sve takve sastanke, a ne samo Berluskoni - Dodik 2011. Znam da je Dodik pred izbore 2014. išao i u Moskvu da se slika sa Putinom. Bilo je najavljivano po medijima da će se sastati 2012. sastati sa Šimonom Peresom. Našao sam bar 10 novinskih članaka na netu gdje se najavljuje taj sastanak sa izraelskim predsjednikom, ali nisam uspio naći ni jedan u kojem piše da je do tog sastanka zaista i došlo. Zna li neko možda da li jeste ili nije? Sjećam se npr. i da se premijer Grčke Micotakis bar jednom 1993. sastao sa predsjednikom RS Radovanom Karadžićem..--Slobodni umjetnik (razgovor) 10:24, 20. novembar 2015. (CET)

Pošto vidim da niko ne reaguje na ovo što sam napisao, sačekaću eventualnu reakciju još dan-dva, pa ću izbrisati tu rečenicu u kojoj se pominju Dodik i Berluskoni ako se taj dio teksta ne bude promijenio.--Slobodni umjetnik (razgovor) 15:44, 25. novembar 2015. (CET)

Možda bi moglo da se doda još nešto uz to za Berluskonija. Dodik je imao sastanke i sa drugim predsednicima, recimo sa Josipovićem tadašnjim predsednikom Hrvatske i sveukupna regionalna politika Republike Srpske, kojoj ona svakako daje veliki doprinos u smislu stabilnosti.--Soundwaweserb (razgovor) 15:58, 25. novembar 2015. (CET)

Da, Josipovića sam i zaboravio. Izbrisao sam Berluskonija, jer onako sam štrči. Ako neko hoće da vrati tu rečenicu, onda neka u njoj bar pomene ove državnike (ili njihove zemlje) kojih smo se sjetili Saund i ja.--Slobodni umjetnik (razgovor) 18:54, 28. novembar 2015. (CET)

Naziv dela valute

Jel fening ili pfenig??...čija imena je ispravna, Radovanova ili Obsuserova?...dajte refke ovde, pa da menjamo/ostavljamo, ali da je tačno...--ANTI_PRO92 (razgovor) 00:00, 10. januar 2016. (CET)

Ovdje nije riječ o tome šta je lingvistički ispravno, već šta je zvanično - a zvaničan naziv je fening. (lingvistički, to bi bio pfenig) Koliko je meni poznato, mi se držimo zvaničnih naziva. --Radovan ⁂ 00:02, 10. januar 2016. (CET)

Željko i Dražeta su ovde izneli dijamteralno suprotne argumente...--ANTI_PRO92 (razgovor) 00:12, 10. januar 2016. (CET)

Željko i ja nismo dali dijametralno suprotne stavove, nego identične — pfenig (sa referencom).--Drazetad (razgovor) 09:37, 10. januar 2016. (CET)

Staviću i na Pravopisni trg...Zlaja vvtn zna...--ANTI_PRO92 (razgovor) 00:13, 10. januar 2016. (CET)

Prema Centralnoj banci BiH zvaničan naziv je fening, a dokaz je i naravno ono što piše na tim kovanicama[1], [2]. Na ranijim papirnim novčanicama (koje danas više nisu u upotrebi) od 50 feninga stajao je naziv 50 pfeniga, ali taj naziv više nije u upotrebi. Dakle, zvanično je fening, raniji oblik je bio pfenig --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:24, 10. januar 2016. (CET)

Pa onda je i jezik bosanski, i to je zvanično. Zar ne pišemo ovde na srpskom jeziku, gde je — po Pravopisu — pfenig? U kutijici za BiH stoji bošnjački jezik, pa ćemo onda prepraviti na bosanski. — Obsuser✉ 00:48, 10. januar 2016. (CET)

Jeste po pravopisu, ali za nekadašnju nemačku marku. Na sajtu Centralne banke BiH (postavio sam link) jasno stoji fening. Mislim stvarno nisam pametan, valjda oni znaju kako da zovu vlastitu valutu. Evo sada gledam kovanicu od pola marke gde piše 50 feninga, i ćirilicom i latinicom. A što se tiče imena jezika, u srpskom jeziku imena jezika se izvode od govornika istog, stoga je i jezik Slovenaca slovenački, Gruzina gruzinski (a ne gruzijanski), Portugalaca portugalski (a ne portugalijanski).... --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 01:04, 10. januar 2016. (CET)

po toj logici od portugalaca je portugalački, a ne portugalski— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 109.121.51.159 (razgovor • doprinosi)

Ne, nije za nekadašnju nemačku marku, već je to naziv za deo marke, bilo koje, a i sami u BiH su preuzeli upravo od nemačke marke i u početku koristili na papirnih 50 PFENIGA. Ne znaju oni ni kako se oni zovu, a kamoli kako im se valuta zove.

Ne mogu se imena jezika uvek izvoditi prema imenu naroda od. govornika, ako neki narod sam tvrdi da priča taj i taj jezik ili ako je pojam države stariji od imena tog naroda. Onda je jezik i irački (Irac), španački (Španac), turački (Turak) ili turčinski (Turčin), japanački (Japanac), poljački (Poljak), ukrajinački (Ukrajinac), holanđanski (Holanđanin), pa i amerikanački (Amerikanac), kanađanski (Kanađanin) itd.

Kako god, na bosanskom jeziku se bosanski jezik (ili možda neki drugi, ne znam) zove — pa — bosanski, na srpskom bošnjački i mi tu ne možemo ništa, na engleskom se zove Bosnian, na ruskom bosniйskiй itd. Na srpskom se taj deo valute zove pfenig i mi tu ne možemo ništa, a to kako ga naziva ta zemlja se može dodati kao napomena. Zašto onda ne zovemo norvešku krunu krone ili kako već; prevodimo imena, dakle, na srpski... — Obsuser✉ 01:40, 10. januar 2016. (CET)

Opet ne razumeš. Ime nekog jezika u srpskom jeziku se izvodi od imena naroda,a ime naroda je uvek u množini, dakle ne izvodi se od imenice Irac u muškom rodu već od imenice Irci, pa otuda irski; turski od Turci itd. Neka imena valuta koja su odavno ušla u jezički korpus srpskog jezika kao prevedeni oblici, takvi i ostaju (poput krune koju si naveo, čija je bila prva na ovim prostorima, valjda austrougarska, ne sećam se, nije ni važno). Neki manje poznati oblici se traksnribuju i prilagođavaju našem izgovoru, zimbabveanska kvača, južnoafrički rand, saudijski rijal itd. Konvertibilna marka nema veze sa nemačkom markom koja je u izvornom obliku bila deutsche mark. U BiH je između ostalih i srpski jezik zvaničan, a na novčanicama i na srpskom jeziku i ćiriličnim pismom jasno piše fening. I tu diskusije više nema. To je prosto zvaničan naziv tog dela valute. Sve ostalo može da stoji kao dodatak, nikako kao zvanično ime. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 02:02, 10. januar 2016. (CET)

Zašto onda nije holanđanski, velšanski, tajlanđanski, šveđanski, SLOVENSKI (od Slovenci, ako je tako kako tvrdiš), škotlanđanski, norvežanski, novonorvežanski, maltežanski, luksemburžanski, latinjanski, kornižanski, grenlanđanski, islanđanski, fidžijanski, persijanski, maldivljanski, korzikanski, mandarinjanski? — Obsuser✉ 02:35, 10. januar 2016. (CET)

Konvertibilna marka ima veze sa nemačkom markom jer je od nje i nastala, te uzela njeno ime: marka, te ime njenog stotog dela: pfenig, kao i njen kurs. Kako objašnjavaš da se na zvaničnih „50 PFENIGA” nalazio oblik pfenig, a da se posle — iz ko zna kojih (političkih možda) razloga — promenio u fening? Koliko god da su nepismeni, nisu mogli ovoliko promašiti i izbaciti jedno slovo s početka, a ubaciti drugo pred kraj. — Obsuser✉ 02:35, 10. januar 2016. (CET)

---

Rekao bih da je CarRadovan u pravu, fening je ukorenjen naziv. Možda nije isto, ali kako bi izgledalo da glavni grad Francuske zovemo pravopisno ispravno Paris, ne, ukorenjeno je Pariz.--Soundwaweserb (razgovor) 15:31, 10. januar 2016. (CET)

Nije ukorenjen naziv nego nepravilan. Ne određuje urednik šta je ukorenjeno već lingvisti. Mnogo si neozbiljan sa tim Paris. Gdje si to našao? Pravopis samo zna za Pariz. Nećemo izmišljati nepotrebno. Baš da ne bi imali nedoumice, Pravopis kaže da je pfenig, a ne fening ili pfening. To što institucija BiH napiše pogrešno, to zapravo ne mijenja naziv. Samo ga pogrešno ispisuje iz neznanja. --Željko Todorović (razgovor) 15:41, 10. januar 2016. (CET) s. r.

Hvala Bogu ni ti ne određuješ šta je ispravno. A to ko je neozbiljan ili ozbiljan, ostavi za sebe, i ne napadaj lično druge korisnike!--Soundwaweserb (razgovor) 15:44, 10. januar 2016. (CET)

Pravopis zna samo za Pariz. I u Pravopisu se navode ukorenjeni oblici koji se prihvataju naspram pravilnih. A nema tih oblika u slučaju pfeniga. --Željko Todorović (razgovor) 15:46, 10. januar 2016. (CET) s. r.

Pusti ti sad pravopis i moj primer, sledeći put pazi kako razgovaraš sa korisnicima i ne vređaj druge. Lepo sam ti rekao, ostavi za sebe ko je neozbiljan/ozbiljan. Tačka.--Soundwaweserb (razgovor) 15:49, 10. januar 2016. (CET)

Ne možeš porediti Pariz/Paris sa pfenig/fening ama baš nikako, osim ako ne poznaješ pravopis. Paris je dilema oko transkripcije i nema nikakve veze sa nemačkim Pfennig koje se jasno transkribuje kao pfenig i tu je tačka. To što je neko transkribovao Pfennig kao fening je iz njegovog čistog neznanja ili želje da njegov jezik na jadan način dođe do nove reči — „kovanice za kovanicu” kako sam ja to protumačio, ali i ugledni numizmatičari indirektno.

Hajmo onda u infokutije staviti bosanski jezik, i to je ukorenjen naziv u BiH ako se osvrćemo na to šta je ukorenjeno u BiH i na bosanskom jeziku umesto na srpskom, gde smo bosanski jezik preveli kao bošnjački, dok su ga Englezi preveli kao Bosnian itd. — Obsuser✉ 17:46, 10. januar 2016. (CET)

Ne možeš ni ti porediti srpsku vikipediju sa drugim jezičkim projektom. I šta sad? Ajde da usvajamo tuđa pravila? Nije suština samo blebetati i nazivati automatski korisnike neozbiljnim — ovakav si, onakav si, i to samo zbog mišljenja! Vidim ja da se otvaraju novi frontovi ovde, a to mi uopšte nije potrebno. Samo nemojte zabranjivati i drugačija mišljenja, ma bila ona ispravna ili neispravna. Hvala, doviđenja.--Soundwaweserb (razgovor) 17:52, 10. januar 2016. (CET)

Nisam nikada uporedio srpsku Vikipediju s drugim jezičkim projektom (u lošem smislu), a kamoli navodio da usvajamo tuđa pravila. Nisam ni nazivao druge korisnike neozbiljnima, a i da jesam imam na to pravo jer nije to nikakva uvreda niti pogrdna reč. Više je pogrdno nazivati nečiji unos smećem. Ja imam pravo na mišljenje kao i ti, frontovi se ne otvaraju, ničija mišljenja se ne zabranjuju... Mogu samo da ti poručim da ubuduće govoriš istinu (da te ne uvredim pa kažem da izvrćeš i lažeš, ako si tako osetljiv).

Rekao sam da treba izabrati između bosanskog jezika i feninga (ugledanje na veb-sajtove institucija BiH i imena koja se koriste tamo) i bošnjačkog jezika i pfeniga (ugledanje tj. korišćenje srpskog jezika na srpskoj Vikipediji što mi je nekako logičnije puno od ovog prvog). Ako prevodimo ime jezika, prevodimo i ime valute s tog jezika, kao i ostale reči tog jezika na srpski jezik. — Obsuser✉ 22:31, 10. januar 2016. (CET)

Samo da načinim jednu verovatnu važnu ispravku ovde, jednu koja može dosta da promeni smisao a onda i ton diskusije: čini mi se da je opaska o dezignaciji "neozbiljan" bila uperena drugom korisniku. --SlobodanKovačevićbiblbroKS 23:00, 10. januar 2016. (CET)

Svima kojima je nešto u vezi sa nazivom fening nejasno neka se obrate Centralnoj banci BIH i traže objašnjenje. A do tada u člancima će da stoji isto onako kako stoji na sajtu te institucije i na svim kovanicama te valute (ako je neko uopšte pogledao taj link ka sajtu i sliku kovanice). A SANU i Pravopis kažu da se jezik Bošnjaka zove bošnjačkim, tako da i tu svaka diskusija prestaje i postaje bespredmetna. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 19:33, 10. januar 2016. (CET)

SANU kaže i da je pfenig, a feninga u Pravopisu nema „zglave”. Niko ne spori da se koristi ovde ime bošnjački jezik, ali sporim da se koristi reč na bosanskom jeziku fening koja treba da se prevede kao pfenig uz napomenu šta se tamo koristi kako je nastala kovanica fening za kovanicu u BiH. Najbolje onda da koristimo i euro, ili čak euro i fening latinicom... — Obsuser✉ 22:31, 10. januar 2016. (CET)

Da se ne ponavljam — odgovor sam dao ovdje. --Radovan ⁂ 15:35, 11. januar 2016. (CET)

Slučaj rešen na pravopisnom trgu..--ANTI_PRO92 (razgovor) 03:31, 15. januar 2016. (CET)

Ništa to nije gotovo. Ovo je samo prvi korak u ignorisanju srpskog pravopisa. Da bi oblik bosanski jezik bio prihvatljiv, jer je nebitno mišljenje lingvista ako nešto piše u pravnom aktu. --Željko Todorović (razgovor) 11:54, 15. januar 2016. (CET) s. r.

Nije gotovo, pogledajte na Trgu malo bolje... — Obsuser✉ 21:55, 15. januar 2016. (CET)

Pozdrav, čitajući ovu prepisku i argumentaciju korisnika Obsuser, dođoh do zaključka, da mi Srbi u Bosni i Hercegovini nismo Srbi, i da mi govorimo nekim jezikom, bosanskim ili bošnjačkim, a ne srpskim jezikom, iz razloga, što on tvrdi da se na srpskom jeziku ne kaže fening. U Bosni i Hercegovini, od ukupnog broja Srba, 100% govori Fening, od ukupnog broja ljudi koji imaju dodira sa KM, bez obzira da li su iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, BiH, 100% govori fening. Dakle, narod tako kaže, na valuti tako piše, Centralna banka, je tako naziva, tako da ja ne vidim, bilo kakvu poentu zastupanja teze o riječi pfenig. I čisto da posjetim, novčanica od 50 konvertibilnih feninga, je povučena upravo iz razloga što je na njoj pisao nepravilan naziv stotog dijela KM-a, a to je pfenig, i na svim ostalim ispisan pravilni, prihvaćeni i jedini mogući naziv, feening! Lijep pozdrav!--Sarajlija! (razgovor) 18:52, 16. januar 2016. (CET)

I ja sam sam koristio do pre nekoliko godina fening dok nisam saznao da je lingvistički nepravilno. Od sada postoji samo pfenig i ne prihvatam zakone CBBiH kao ni ime na kovanicama koje je pogrešno.

Ko je naredio štampanje „50 KONVERTIBILINIH PFENIGA” posle Rata u BiH? Je li isti onaj koji je i prepravio to na fening i ukinuo pfeing? Mislim na osobu, imenom i prezimenom koja je napisala svojom rukom koje je ime valute...  — Obsuser✉ 22:19, 16. januar 2016. (CET)

Sarajlija, nekoliko pitanja:

• Na osnovu čega tvrdiš da je "fening":
• a) jedino pravilno, a "pfenig" nepravilno?
• b) "fening" jedino prihvaćeno?
• c) "fening" jedini mogući naziv (ja znam za još jedan, a možda i dva moguća naziva)?
• d) da 100 % stanovništva govori "fening"?

Molim te da svoje odgovore ne potkrepljuješ "argumentima" "ja tako mislim", "tako je uobičajeno", "mi u kući tako govorimo", "svi u mojoj ulici tako govore", "tako kažu lingvisti iz CBBiH" i slično.

Lep pozdrav,

--Sly-ah (razgovor) 23:58, 16. januar 2016. (CET)

Obsuser Ovako, do 1997. godine u Bosni i Hercegovini je postojalo više valuta, a onda je nametnuta samo jedna, današnja Konvertibilna marka. E sad kao što sve mora biti u skladu sa zakonom, tako je i uvođenje nove valute i formiranje CB BiH urađeno po zakonu. Pa je tako u Službenog glasniku BiH 1/97 (koji postoji i na internetu), objavljen Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, gdje se u poglavlju 5. Monetarna jedinica, novčanice i kovani novac, a Članu 38. Monetarna jedinica, stav 1, jasno i decidno kaže sljedeće: "Monetarna jedinica Bosne i Hercegovine je “Konvertibilna marka” koja se dijeli na stotinu “Feninga”, čiji su simboli “KM”, odnosno “F”. Konvertibilnu marku izdaje Centralna banka i stavlja u cirkulaciju preko svoje centrale i glavnih jedinica."--Sarajlija! (razgovor) 13:23, 17. januar 2016. (CET)

Lingvista Telebak iz Banje Luke je davno rekao da je ispravno samo pfenig, a ne pfening ili fening. Prosto, jezičkoj enciklopediji na srpskom omču ne može stavljati jedna državna institucija u Bosni i Hercegovini. Mi pišemo po pravilnom srpskom, i isto tako i članke imenujemo. Naše je između ostalog i da ukažemo da je institucija postupila protiv jezičkih normi. --Željko Todorović (razgovor) 14:07, 17. januar 2016. (CET) s. r.

@Marko Sarajevo: To mi već sve znamo, ima na Trgu o tome kao i na još nekoliko stranica. Međutim, ime je pogrešno. Tačka.

@Željko Todorović: Možeš li molim te uneti taj podatak o Telebaku iz Banja Luke negde, ili u članak o RS ili o FBiH ili o BiH, ali najbolje u članak KM? — Obsuser✉ 19:49, 17. januar 2016. (CET)

Raspad SFRJ

Treba dodati šablon {{Raspad SFR Jugoslavije}}. --5.43.75.78 (razgovor) 19:43, 12. jun 2017. (CEST)

Proširenje odeoka *Istorija*

Ne treba ovoliki deo o istoriji da bude u glavnom članku. Prošli deo je sasvim ok. Ostalo sve treba da bude u članko o Istoriji RS, kao što jeste. --ANTI_PRO (razgovor) 22:36, 10. decembar 2017. (CET)