Razgovor:Stećak/Arhiva 1
 | Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor. |
| Arhiva 1 | Arhiva 2 |
gotovo svi "natpisi" koji su navedeni u dijelu članka o natpisima sa stećaka su netačni. Dijelom je to "poezija" Nenada Azizina Tanovića iz 1994. O ozbiljnosti same zbirke dovoljno govori posveta Maku Dizdaru, kako kaže autor - šehidu bosanskog identiteta. Sljedeći "natpisi" su iz pomenute zbirke pjesama "Stećci ili Oblici boasanskih duša" i NISU natpisi sa stećaka:
"natpis A se leži Ljubljen u Vrhbosni rožden v Vrhbosni zakpan na svojini na plemenitoj. Ja bjeh onaj tkoji cijel život na raskrsnicam stajah, razmišljah, oklijevah. Bjeh onaj tkoji se pitah kak to da nebo ne stari a iz njeg se stalno radžaju nova i nova godišnja doba. I u sobi gdje bjeh bješe prozor, a iza prozora beskraj. Al ja uporno gledah u pod. I mišljah mojom smerti sve tće to konečno stati. Al nije i moja smert sve starša i sve tješnja je. Kam mi usječe Dražeta a zapis upisa Husan ne da pokažu da bjeh vetć da me više neima. Ljeta gospodnjeg 1258...
...Stećci koji naglašavaju versku pripadnost su dosta retki u odnosu na ostale. Postoji ih svega nekolicina, među kojima i: „Sie leži Mihovio Grahovičić prave vire rimske, koi počteno hoćaše i Bogu se molaše i dobro knjigu znaše, daj mu Bog duši da bude spašen“ (Grahovčići kod Travnika). Ili: „A se leži dobri gost Mišljen prave vjere bosanske. Biljeg postavi kšči Korija i na mi i na moju milu kućnicu Badaču. Ti koji prolaziš projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše. Zalud ti je taj posao. Naši dani su izbrojani, naše noći potrošene, naši grijesi dim. Svojih koraka se plaši, oni će ti glave doći na putu kojim hodiš. I da znaš više vrijedi crv koji se sada kreće no sva dobra djela koja zajedno učinismo za života svojih i Badača i ja. Kam nam usječen je godne 1273. po Gospodu u Kocerini na plemenitoj zemlji, a pisa Dabiša“ (Banjevici, Bratunac). Dok oko „prave vire rimske“ nema spora, dotle se formulacija „prava vjera bosanska“ tumači dvojako, u smislu pripadnosti pravoslavlju ili pripadnosti nekadašnjoj crkvi bosanskoj, uglavnom u zavisnosti od nacionalne i verske pripadnosti tumača..."
godine na stećcima se pojavljuju u samo desetak primjeraka i osim jednog slučaja koji je napisan arapskim ciframa i po računanju od rođenja Isusa Hrista, sve ostale su pisane slovnim (šifrovanim) simbolima i po računanju pravoslavne crkve, odnosno od stvaranja svijeta. Najstariji stećak (sa natpisom, i uopšte) je datiran u drugu polovinu 12 vijeka i nađen je na području Trebinja, tako da je apsolutno neistinito navođenje natpisa kao što su ovi :
"Često su ponavljana i upozorenja da se stećak ne ruši, npr: „A se leži Toloje. Ne prevrni mi ovi kam, ne prekidaj mi ovi san.“ (Gornji Močioci, Crepaljsko, 1066). Pored običnih molbi i upozorenja da se spomenik ne ruši, ponekad su upućivane i prave kletve, poput: „A se je kam od Trtiše. Živjeh mirno, Boga moleć i zla ne misleć. Ovden, gdi mi je kam, ubi me grom. Zašto Bože? Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile dok odgovor ne dobijem. 1174. godne po Gospodu našem.“ (Humsko, Foča)."
Takođe je navođena i poezija Maka Dizdara, kao autentični natpisi, što opet nije tačno. Ovi natpisi NISU natpisi sa stećaka:
"Tu su još i stećci sa čisto etičkim porukama, poput: „I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit“ (Radimlja, Stolac, 1094. godina), kao i večna iz kamena opomena ispravnosti našeg delovanja: „Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“ (Radimlja, Stolac)."
U nauci je već odavno deplasirano mišljenje da su stećci bogumilski spomenici. Gotovo svi izvori koji su navedeni, nemaju puno veze sa natpisima sa stećaka, osim tendencije za iskrivljivanjem istine
stechci nemaju nikakve veze sa bogumilima i tzv. bosanskoj crkvi , cak sta vise vecina ih je na teritotiji hercegovine a ne bosne ... a moze li mi neki genij objasniti kako stecak iz gornjeg hrasnog i stoca govori da je taj rodjen i sahranjen u vrhbosni a nadgrobni spomenik je u stolcu , i to 1258. kada se hercegovina tj. zahumlje nalazilo u sastavu srbije tj. raske i pod nemanjicima ... predlazem da se izbrisu natpisi sa strcaka jer su izmisljeni u nekoj knjizi a ne nalaze se originalno na njima ... --77.78.196.80 (razgovor) 14:40, 6. septembar 2010. (CEST)
Starost stećaka
Stećci nisu nastali u srednjem veku kako se navodi u članku.