Raisa Maksimovna Gorbačova (rus. Раи́са Макси́мовна Горбачёва; Rupcovsk, 5. januar 1932Minster, 20. septembar 1999) bila je supruga sovjetskog političara i poslednjeg predsednika SSSR-a Mihaila Gorbačova. Poznata je po humanitarnom radu i formiranju programa za zbrinjavanje dece obolele od raka.

Raisa Gorbačova
Supruga predsednika SSSR, Mihaila Gorbačova
Lični podaci
Datum rođenja(1932-01-05)5. januar 1932.
Mesto rođenjaRupcovsk,  SSSR
Datum smrti20. septembar 1999.(1999-09-20) (67 god.)
Mesto smrtiMinster, Nemačka
Državljanstvo SSSR
Narodnostruska
Religijapravoslavna
UniverzitetMoskovski univerzitet
Porodica
SupružnikMihail Gorbačov (1953–1999)
DecaIrina

Biografija uredi

Raisa je rođena u Sibiru u Sovjetskom Savezu 1932. godine i pretrpela je mnoge teškoće njene ruske generacije. I njenu porodicu su zakačile Staljinove čistke tokom tridesetih godina 20. veka. Njen deda po majci je uhapšen i odveden u gulag gde je i pogubljen. Studije je završila na Moskovskom univerzitetu. Tu je dobila veći osećaj intelektualne slobode, naročito posle smrti Staljina 1953. godine. Diplomirala je na Moskovskom univerzitetu 1954. i od 1955. godine, pratila je svog muža na dužnosti komunističkog oficira u Stavropolju. 1958. godine rodila je jedino dete, ćerku Irinu. Napretkom svog muža u komunističkoj hijerarhiji vratili su se u Moskvu, a ona je počela da radi kao predavač na Moskovskom Univerzitetu.

 
Raisa Gorbačova u poseti Zapadnoj Nemačkoj, juna 1989.

Mihail 1985. godine postaje predsednik SSSR. Gorbačov je prilikom svih javnih nastupa i poseta bio uz svoju ženu,[1] što je bila novina bar na području Sovjetskog Saveza. Šta više, to je od naroda shvaćeno da se previše meša u politike odluke. Mnogi su smatrali da određene odluke samog predsednika imaju veze upravo sa Raisom. Akademik Aleksandar Jakovljev, koji je bio vrlo blizak Gorbačovu u vreme njegove vladavine, je negirao te priče. Potvrđivao je da je bila na većini zvaničnih razgovora, ali da je njeno mešanje bilo meko i nenametljivo. Avgusta 1991. posle puča Raisa je bila u izuzetno teškom psihičkom stanju. Puč je imao mnogo dublji efekat na nju nego na njenog muža. 1993. godine doživela je moždani udar.[2]

Smrt i zaostavština uredi

U julu 1999. godine dijagnostikovana joj je leukemija, ali je izvesno bolovala od ove bolesti mnogo pre toga. Ubrzo nakon toga sa porodicom putuje u Nemačku u čuvenu bolnicu u Minsteru, gde je dva meseca dobijala terapiju. Ipak nisu uspeli da je sačuvaju pa je umrla 20. septembra 1999. godine. Ostaće upamćena i po humanitarnom radu. Oformila je mnoge fondove koji su za cilj imali očuvanje Ruske kulturne baštine, pronalaženju mladih talenata ali i zbrinjavanju dece obolele od raka. 2006. godine njena familija je organizovala fondaciju kojoj su dali njeno ime, čiji je cilj podrška deci oboleloj od raka.[3]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „ŽENE RUSKIH LIDERA Neke su izvršile samoubistvo, a neke je narod prezirao”. blic.rs. 15. 2. 2016. Pristupljeno 3. 11. 2017. 
  2. ^ (jezik: engleski)Schmemann, Serge (3. 11. 1993). „Gorbachev, Energetic, Chatty, but Not Yet Political”. The New York Times. str. 3. Pristupljeno 3. 11. 2017. 
  3. ^ (jezik: engleski)„Combatting Childhood Cancer”. RG Foundation. Arhivirano iz originala 11. 2. 2013. g. Pristupljeno 3. 11. 2017. 

Spoljašnje veze uredi