Rakitnica (pritoka Neretve)

Rakitnica je reka u Bosni i Hercegovini koja izvire na zapadnim obroncima planine Treskavice u blizini naselja Rakitnice, na nadmorskoj visini od 1520 m i uliva se u Neretvu na planinskoj tromeđi Bjelašnica-Visočica-Prenj, kao njena desna pritoka, nedaleko od Boračkog jezere, na nadmorskoj visini od 324 m.[1][2][3]

Rakitnica
Ušće Rakitnice u Neretvu
Opšte informacije
Dužina32 km
SlivJadranski
Vodotok
IzvorTreskavica
V. izvora1520 m
UšćeNeretva
Geografske karakteristike
Država/eBiH
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Na nadmorskoj visini od 1469 m, na desnoj obali reke, nalazi se selo Lukomir gde i danas opstaje dobro očuvani tradicionalni način života. Selo je jedinstveno po svojim kamenim kućama koje su prekrivene šindrom od trešnjinog drveta.

Kanjon Rakitnice

uredi

Ova tipična planinska reka duboko se usekla između Bjelašnice sa desne i Visočice sa leve strane, praveći kanjon s nizom brzaka, slapova, vodopada i mirnih bazena. Kanjon Raktinice je najduži i najdublji u Bosni i Hercegovini, dug je preko 20 km, a dubina se kreće između 800 i 1000 m. Početak kanjona Rakitnice nalazi se na nadmorskoj visini od 1120 m.

Najatraktivniji deo toka ove reke nalazi se između mosta na saobraćajnici Lukomir-Bobovica do Lučice (Bajrina koliba). To je tok reke od 4-5 km s padom od oko 300 m i brojnim slapovima i vodopadima.

U toku velikih padavina i topljenja snega na nekim delovima nivo Rakitnice se podigne i za 20 m. U vreme prolećnih kiša naročito su atraktivni vodopadi koji se obaraju sa visokih stena na obroncima Visočice. Takav je vodopad Studeni Potok, gde tokom određenih perioda u godini voda pada u kanjon sa visine od 400 m.

Flora i fauna

uredi

Celokupna dužina kanjona Rakitnice je stanište endemskih vrsta flore i faune. Ovde postoje 32 endemske vrste biljaka, cvetova i drveća specifičnih za dinarsko planinsko područje. Medvedi, vukovi, divlje svinje, lisice i divokoze su prisutne životinjske vrste.

Svojim tokom od 32 km Rakitnica ne protiče kroz naseljana mesta, a voda je pitka od izvora do ušća. U njoj se nalaze potočna i mekousna pastrmka (endem) i lipljan, i to u velikim količinama. Najpovoljniji deo toka za ribolov je od drumskog mosta kod sela Tušila do pešačkog mosta na stazi za Bobovicu.

Reference

uredi
  1. ^ „Karta BiH - Karta Bosne i Hercegovine”. kartabih.com. Pristupljeno 7. 11. 2015. 
  2. ^ Spahić M.; et al. (2000). Bosna i Hercegovina (1:250.000). Sarajevo: Izdavačko preduzeće "Sejtarija". 
  3. ^ Mučibabić B., Ur. (1998). Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Geodetski zavod BiH. ISBN 9958-766-00-0. 

Спољашње везе

uredi