Religija Asteka
Religija Asteka (engl. Aztec religion), sistem verovanja, obreda i običaja Asteka u postklasičnom periodu srednjoameričke istorije.[1][2]
Kosmogonija (stvaranje sveta) uredi
Po sačuvanim ideogramskim slikama, poznatim kao Vatikanska kolekcija, Asteci su verovali da su pre njihovog vremena četiri Sunca, stvorena voljom bogova, osvetljavala Zemlju. Prva od ovih zvezda, Atonatju (vodeno sunce), ugasilo se, posle čega se desio veliki potop. Drugo Sunce, Ehekatonatju, na samrti je oslobodilo silan vetar koje je opustošio Zemlju. Treće, Tletonatju, uništilo je Zemlju vatrom, ali je najzad četvrto, Tlatonatju, svojim stvaranjem prouzrokovalo nastanak postojećeg sveta. Ukratko, prema Astecima, koji su pozajmili ovu kosmogoniju od naroda koje su nasledili u Meksičkoj dolini, ljudska rasa je uništena u tri različita vremena, a zemlja je često ponovo naseljena od strane parova koji su izbegli od katastrofa. Prema približnom proračunu epoha koje su dodeljene svakom od ovih razaranja, naša zemaljska kugla, poplavljena, opustošena vetrom, pa spaljena, bila bi stara oko dvadeset hiljada godina.[3]
Verovanja uredi
Kao i drugi civilizovani narodi Mezoamerike u postklasičnom periodu, Asteci su verovali u postojanje i besmrtnost duše. Verovali su da duše umrlih odlaze na tri različita mesta. Duše ratnika poginulih u boju, žrtvovanih bogovima i žena umrlih na porođaju odlazile su na nebo, gde bi provodile večnost u društvu Sunca, pretvarajući se u oblake ili ptice. Duše utopljenika, ubijenih od groma i dece žrtvovane Tlaloku, bogu voda, odlazile su u hladno i prijatno mesto zvano Tlalokan. Najzad, duše grešnika i umrlih od bolesti odlazile su u podzemni svet večite tame, poznat pod imenom Miktlan.[4]
Panteon uredi
Pod snažnim uticajem starijih mezoameričkih kultura, naročito Tolteka i Teotihuakana, Asteci su usvojili politeističku religiju sa panteonom od desetak glavnih i preko dve stotine nižih božanstava.[4] Astečki panteon bio je veoma raznorodan, jer je obuhvatao trojno nasleđeː klasično (Kecalkoatl), toltečko (Teckatlipoka) i na kraju religiju prvobitnih Asteka (Huicilopočtli).[5] Najvažniji bogovi Asteka bili suː
- Ometeotl, dvojno božanstvo stvaranja[5][6]
- Teckatlipoka (Dimno Ogledalo), vrhovni bog Asteka[5][7]
- Huicilopočtli (Hujcilopohtli), bog rata, bog-Sunce i plemenski bog prvobitnih Asteka[5][8]
- Kecalkoatl (Pernata Zmija), bog prosvetitelj,[5] bog vazduha[5][9]
- Tlalok, bog vode, kiše i groma, glavni bog vegetacije[5][10]
- Čikomekoatl, boginja kukuruza[5]
- Šipetotek (Hipe Totek, Oderani), bog prolećne vegetacije[5] i zlatara[11]
- Tonancin, boginja majka[5]
- Nanahuacin, bog Sunca[12][13]
- Centeotl, bog kukuruza[14]
- Miktlantekutli, bog smrti i podzemnog sveta[15]
- Tonatiu, Sunce
- Šolotl. bog vatre[16]
Izvori uredi
- ^ Bjart 1887, str. 104.
- ^ Olguin 2004, str. 165.
- ^ Bjart 1887, str. 108-109.
- ^ a b Bjart 1887, str. 110-112.
- ^ a b v g d đ e ž z i Larus 2005, str. 540.
- ^ Bjart 1887, str. 115.
- ^ Bjart 1887, str. 112-115.
- ^ Bjart 1887, str. 130-133.
- ^ Bjart 1887, str. 119-123.
- ^ Bjart 1887, str. 123-127.
- ^ Bjart 1887, str. 136.
- ^ Bjart 1887, str. 117.
- ^ Solis Olguin 2004, str. 173.
- ^ Bjart 1887, str. 128-129.
- ^ Bjart 1887, str. 130.
- ^ Bjart 1887, str. 116.
Literatura uredi
- Aničić, Vojin V.; Nikitović, Veljko, ur. (2005). Velika tematska enciklopedija Larousse. Tom 1. Prevod: Nikitović, Veljko. Beograd: Mono & Mañana press. ISBN 86-7804-018-1.
- Balinda, Milan, ur. (2010). Najlepši mitovi i legende Meksika (1. izd.). Beograd: Balinda i drugovi. ISBN 978-86-88265-00-3. COBISS.SR 174524172
- Biart, Lucien; Garner, John Leslie (1887). The Aztecs, their history, manners, and customs [Asteci, njihova istorija i običaji, napisao Lusijen Bjart]. Getty Research Institute. Chicago, A. C. McClurg and company.
- Solís Olguín, Felipe R.; Solomon R. Guggenheim Museum; Consejo Nacional para la Cultura y las Artes (Mexico); Instituto Nacional de Antropología e Historia (Mexico) (2004). The Aztec empire [Astečko carstvo, napisao Felipe Solis Olguin]. Solomon R. Guggenheim Museum Library. New York, N.Y. : Guggenheim Museum Publications. ISBN 978-0-89207-321-4.