Rotatorija (Rotatoria, Rotifera) su beskičmenjaci mikroskopske veličine kod kojih se na prednjem delu tela (glavi) nalazi korona trepalja (cilijarna korona), na zadnjem delu stopalo, a između ova dva krajnja dela je trup. Ima ih oko 2000 vrsta koje najviše naseljavaju slatke i braktične vode, mada ima i onih koje žive u morima i močvarama.

Rotatorija
Vremenski raspon: Eocene–Recent
Rotifera
Pulchritia dorsicornuta
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Potcarstvo: Eumetazoa
Kladus: ParaHoxozoa
Kladus: Bilateria
Kladus: Nephrozoa
(nerangirano): Protostomia
(nerangirano): Spiralia
(nerangirano): Platyzoa
Tip: Rotifera
Cuvier, 1798
Klase i druge podgrupe

Imaju neke osobine po kojima su posebna grupa životinja, kao što su:

  • ćelijska, odnocno, jedarna konstantnost;
  • anabioza, kada u poluosušenom stanju mogu da provedu dug period u mirovanju i tada su vrlo otporne na nepovoljne uslove u spoljašnjoj sredini; istovremeno u takvom stanju vetar ili životinje ih mogu preneti na velika odstojanja; fascinanatan podatak je da u stanju anabioze mogu da provedu i 3-4 godine, a kada nastupe povoljni uslovi za njihov život za samo nekoliko minuta se vraćaju u aktivnost;
  • kod mnogih vrsta postroje samo ženke koje se razmnožavaju partenogenetski.
  • ciklomorfoza, koja se ogleda u tome da ženke mogu da promene oblik u toku godine pod uticajem određenih sredinskih činioca; ta sposobnost je u vezi sa partenogenezom.

Način života ovih sićušnih životinja je raznovrstan:

  • neke vrste su sesilne;
  • neke se kreću puzanjem ili plivanjem;
  • manji broj vrsta su epizoične i parazitske;

Telo je pokriveno kutikulom koja može da:

  • u repnom regionu bude u vidu prstenova pa taj deo izgleda kao da je segmentisan.
  • oko tela nagradi kućicu (loriku).

Na glavenom delu se nalaze:

  • usta koja se nalaze na trbušnoj strani i okružena su koronom od trepalja po kojoj su dobile latinsko ime jer rad trepalja izgleda kao točkovi koji se okreću; pomoću njih se kreću i potiskuju hranu ka ustima; usta se nastavljaju u ždrelo u obliku organa za žvakanje, mastraksa (mastrax) izgrađenog od kutikularnih delova;
  • čekinje;
  • pojedinačne oči i parne očne mrlje;

Trup sadrži mnogobrojne izraštaje u vidu:

  • čekinja
  • tuberkula
  • trnolikih izraštaja
  • dorzalne i lateralne antene sa mnogobrojnim dlačicama.

Na granici između trupa i stropala, na sredini leđne strane nalazi se analni otvor.

Stopalo se završava:

  • izraštajima kojih ima najviše četiri;
  • lepljivim diskom.

Klasifikacija uredi

Ovaj tip životinja podeljen je na tri klase:

  1. seizonace (Seisonacea) su isključivo morske vrste koje vode epizoičan način života na rakovima sa najpoznatijim rodom:
  2. bdeloide (Bdelloidea) su slobodnoživeće, isključivo slatkovodne vrste ženki koje se razmnožavaju partenogenetski; predstavnici su rodovi:
  3. monogononte (Monogononta) su isključivo slatkovodne vrste sa izraženim polnim dimorfizmom koje se mogu razmnožavati polno ili partenogenezom; rodovi su:

Literatura uredi

  • Dogelj, V, A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj: Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.

Spoljašnje veze uredi