Sabor lovaca Srbije i Zlatiborska hajka na vuka

Sabor lovaca Srbije i Zlatiborska hajka na vuka je manifestacija nacionalnog karaktera veoma atraktivnog sadržaje i bogatog programa, koja se tadicionalna svake zime održana na Zlatiboru tokom februara meseca, od 1982. godine. Hajka na vuka ima složenu organizaciju, zbog samog karaktera lova i upotrebe oružja.[1]

Sabor lovaca Srbije i Zlatiborska hajka na vuka
Lovci nakon povratka iz hajke na vukove
Osnovan1982.
Tipsportska, zabavna i kulinarska
LokacijaSrbija Zlatibor, Srbija
OsnivačiLovačko udruženje Zlatibor i Lovački savez Srbije

Preduslovi

uredi

Najveći predator na prstorima Srbuje jeste vuk, koji je svrstava u jednu od retkih evropskih zemalja u kojoj se brojnost vuka povećava. Njihova brojnost nije podjednaka tako da u skladu sa ovom činjenicom ni zakon o lovstvu ne tretira ovu vrstu podjednako na svim teritorijama Republike Srbije. U tom smislu na teritoriji AP Vojvodine vuk je trajno zaštićen, dok je u centralnoj Srbiji van režima zaštite, jer je na ovim prostorima brojnost vuka tolika, da pravi štetu lovačkim udruženjima i pojedinim seoskim imanjima.

Među ta područja spada planina Zlatibor na kojoj je brojnost vuka tolika da je redukcija vukova i regulacija prirodne ravnoteže od strane čoveka neophodna. Hajka na vukove koja se niz decenija unazad održavala na ovoj planini, vremenom je dobila proširivanje sadržaja i vremenom prerasla u tradicionalni Sabor lovaca na Zlatiboru i Zlatiboraku hajku na vuka.[2]

Mesto i vreme održavanja manifestacije

uredi

Najveći deo Sabora održava se u Čajetini, dok se hajka na vuka, organizuje na potezu između Čigote i Murtenice.

Na progon vuka kreće se iz više pravaca – Dragalice, Jokine ćuprije, Vodica, Bele Reke, Straže, Ljubiške Previje i Borove Glave.

Brojnost učesnika

uredi

Po masovnosti Sabor lovaca Srbije i „Zlatiborska hajka na vuka“ je jedna od najvećih manifestacija ove vrste u Srbiji, jer u njoj učestvuje oko 1.000 lovaca iz cele Srbije i manji ili veći broj lovaca iz inostranstva. dok lokalni lovci čine manji deo učesnika i posetilaca.[3]

Kako je lovno streljštvo sve popularnije u Srbiji oko 42% učesnika (ispitanika) izjavilo je da upravo zbog lovnog streljaštva dolazi na sabor lovaca na Zlatiboru.[3]

Rekordan broj posetilaca na Saboru zabeležen je za vreme „zlatnog doba ” lovstva u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, 1989. godine kada je u hajci učestvovalo čak 6.000. učesnika.[2]

Karakter i permanentnost održavanja manifestacije

uredi
Karakteristike Sabora

Osim ekonomskok značaja, po svom sadržaju Sabor je manifestavija sa izraženim edukativnim, kulturnim, sportsko-rekreatvnim i etičkim funkcijama. Kako je ovo najvažnija lovno-turistička manifestacija koja ima međunarodni karakter, funkcije i faktori ove manifestacije imaju odjeka i preko granica Srbije.[3]

 
Dom kulture u Čajetini, u kome se održavaju kulturno-umetnički i zabavni programi u okviru Sabora

U okviru Sabora održavaju se:

  • brojna sportska takmičenja u streljaštvu (od kojih su najznačajnije: pokretna meta—silueta vuka, nepokretna meta—silueta srndaća 200 m, glineni golubovi-trap, kružna meta 400 m, kup „Prvi Partizan” Užice, vazdušna puška—lovački podmladak),
  • sam čin lova — Hajka na vuka i Hajka na lisicu (kao sportske manifestacije sa izvesnim elementima zabavnog karaktera),
  • izložbe lovačkih trofeja,
  • edukaciju lovaca,
  • naučno-stručna savetovanja,
  • takmičenja u lovnom streljaštvu,
  • pripremanje kulinarskih specijalitete, na strelištu, na kome se postavlja ražanj za pečenje vola i spremaju i drugi zlatiborski specijaliteti,
  • kulturno-umetnički i zabavni programi, sa nezaobilaznim nastupima duvačkih orkestara,
  • prezentacija i prodaja lovačkog oružja i opreme i litarature,
  • drugi programski sadržaji.
Permanentnost održavanja

Po permanentosti održavanja Sabor lovaca i Hajka na vuka predstavlja jednu od najstarijih manifestacija na Zlatiboru jer se tradicionalno održava od 1982. godine.

Značaj

uredi

Sabor ima i nacionalni i međunarodni značaj, jer predstalja afirmisan i standardan element turističke ponude Zlatiborskog okruga, u okviru koje dolaze lovci gotovo iz svih krajeva Srbije, i inostrani lovci-turisti iz okolnih zemalja kao što su Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Rumunija, ali i iz onih udaljenijih iz Slovenije, Nemačke, Ukrajne.

Po uloženim sredstvima i tradicije koju ima, Sabor daje relativno velike efekte sa stanovišta edukativne, kulturne, sportsko-rekreatvne i turističke funkcije jer povećanja turistički prometa i potrošnju.[4]

Drugi po značaju su promotivni efekti čitave manifestacije, koji proizvode značajne turističke efekte, mada u novije vreme, usled delovanja različitih društava za zaštitu životinja (vuka) manifestacija je donekle pod uticajem kontraproduktivnih stavova.

Ovo je jedna od retkih manifestacije u Srbiji koja je u finansijskom smislu održiva, jer se delom samofinansira od kotizacije i drugih prihoda.

 
Jedna od predeonih celina Zlatibora, na kojoj se svake zime održava Sabor lovaca Srbije

Mere bezbednosti

uredi

Organizatori Sabora posebnu pažnju posvećuju bezbednosti svih učesnika za vreme brojnih sadržaja u okviru Sabora,pa se tako pre početka hajke svi učesnici obavezno upoznaju sa pravilima ponašanja za vreme trajanja samog lova, što ima i „dublji vaspitni uticaj jer će mnogi lovci naučeno znanje primeniti i u budućim hajkama ili grupnim lovovima.”

Korisnik lovišta, odnosno organizator lova na vuka, pored opšte prihvaćenih principa grupnog lova, dužan je da učesnicima posebno skrene pažnju na: opšta etička načela, pravila ponašanja za vreme hajke, dozvoljeno oružje za lov, odgovarajuću municiju i kalibar. Takođe, organizator napominje pravac u kome je dozvoljeno da se puca, mere bezbednosti, uslovi pod kojima dolazi do isključenja iz lova, način završavanja lova kao što napominje da se svi učesnici postupaju prema odredbama Zakona o lovstvu, Zakona o oružju i municiji, Pravilniku o korišćenju lovišta i aktima korisnika lovišta koja regulišu lov i korišćenje divljači.[5]

Program Sabora

uredi
 
Izložba lovačkih trofeja jedan je od sadržaja Sabora
Prvi dan (četvrtak)
  • 15.00 h Doček gostiju, izložba lovačkih trofeja - izložbeno prodajni štandovi
  • 20.00 h Otvaranje Sabora i koktel dobrodošlice u restoranu
Drugi dan (petak)
  • 09.00 h Strelište “Zova” - 5 disciplina
  • Memorijal “Dušan Bojović” pokretna meta (silueta vuka)
  • Memorijal “Slavko Dondur” nepokretna meta (silueta srndaća)
  • Memorijal “Dr Vojkan Jovanović” glineni golubovi (“TRAP”)
  • KUP “Prvi Partizan” 400 m
  • Vazdušna puška lovački podmladak
  • Kinološka manifestacija revijalna smotra goniča
  • Lovački tablić
  • 18.00 h Tematska predavanja
Treći dan (subota)
  • 06.30 h Zbor učesnika lova na vuka
  • 07.00 h Polazak u lov
  • 14.00 h Povratak iz lova i zajednički ručak na strelištu “Zova”
  • 20.00 h Lovački bal (muzički program, lutrija, proglašenje pobednika)
Četvrti dan (nedelja)
  • 08.00 h Tradicionalni lov lisice goničima
  • 12.00 h Ispraćaj gostiju.

Organizator

uredi

Hajku organizuje:

  • Lovačko udruženje Zlatibor,
  • Lovački savez Srbije,
  • Turistička organizacija Srbije kao jedan od koordinatora,
  • lokalna samouprava, kao sufinansijer sabora.

Izvori

uredi
  1. ^ Jovčić Dobrica i Tatjana Ilić: Indikatori održivog turizma, Glasnik srpskog geografskog društva, Sveska XC - Br. 1., 277-305, 2010.
  2. ^ a b Vladimir Marković, Turistički efekti Sabora lovaca na Zlatiboru, Zbornik radova Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo 37/2008. str. 146-147
  3. ^ a b v Vladimir Marković, Lovno steljaštvo U:Turistički efekti Sabora lovaca na Zlatiboru, Zbornik radova Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo 37/2008. str. 148
  4. ^ Prentović, R., (2003), Lovni turizam, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad
  5. ^ Vladimir Marković, Uputstvo za učesnike grupnog lova na vuka-hajke U: Turistički efekti Sabora lovaca na Zlatiboru, Zbornik radova Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo 37/2008. str. 19

Literatura

uredi
  • Prentović, R. (2005), Turistički aspekti lovačkih manifestacija, Zbornik radova Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo broj 33-34, Novi Sad
  • Prentović, R. (2005), Lovno-turistički proizvod, Turizam br. 9, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad
  • Bjelac, Ž. (1998), Turističke manifestacije u Vojvodini. Doktorska disertacija, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad.

Spoljašnje veze

uredi