Zlatna riba (sazvežđe)
Zlatna riba (lat. Dorado) je jedno od 88 modernih sazvežđa. Nalazi se na južnoj hemisferi, i nazvano je po španskom nazivu za zlatnu ribu (Coryphaena hippurus). Definisao ga je holandski astronom Petar Plancije u 16. veku. Tokom 17. i 18. veka je nazivano još i sabljarka (lat. Xiphias). Zlatna riba je predstavljena kako juri leteću ribu.
Sazvežđe | |
Latinsko ime | Dorado |
---|---|
Skraćenica | Dor |
Genitiv | Doradus |
Simbolizuje | Coryphaena hippurus (zlatna riba) |
Rektascenzija | 5 |
Deklinacija | -65 |
Površina | 179 sq. deg. (72) |
Najsjajnija zvezda | Alfa Zlatne ribe (3,27m) |
Meteorski rojevi | nema |
Susedna sazvežđa | |
Vidljivo u rasponu +20° i −90°. U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u januaru. |
Zvezde uredi
Najsjajnija zvezda ovog sazvežđa je alfa Zlatne ribe — binarni sistem magnitude 3,27 čija je primarna komponenta plavičasto-beli džin specifičan po visokom sadržaju silicijuma.
Beta i gama Zlatne ribe su pulsirajuće promenljive zvezde.
R Zlatne ribe je druga zvezda po prividnoj veličini diska, odmah nakon Sunca.
U Velikom Magelanovom oblaku se nalazi S Zlatne ribe, promenljiva zvezda najveće poznate apsolutne magnitude (do -10 kada je najsjajnija).
HE 0437-5439 je relativno mlada masivna zvezda koja kreće brzo kroz Mlečni put i otići će u intergalaktički prostor. Smatra se da je nastala u Velikom Magelanovom oblaku iz koga je ubrzo nakon formiranja izbačena ka Mlečnom putu.
Objekti dubokog neba uredi
Veliki Magelanov oblak, iregularna patuljasta galaksija koja je satelit Mlečnog puta, se nalazi na granici sazvežđa Zlatna riba i Trpeza. U Velikom Magelanovom oblaku se zvezde intenzivno stvaraju, pa ima oko 400 planetarnih maglina, 700 otvorenih i 60 zatvorenih zvezdanih jata. Maglina Tarantula (NGC 2070) je sa magnitudom 8 izuzetno sjajan nezvezdani objekat, i dugo je smatrana za zvezdu. Predstavlja mesto najaktivnijeg stvaranja zvezda u čitavoj lokalnoj grupi galaksija. Zvezdano jato NGC 2074 je poreklom iz ove magline.
U Zlatnoj ribi se nalazi i spiralna galaksija NGC 1566, kao i otvoreno zvezdano jato NGC 1850
Izvori uredi
- Sazvežđe Zlatna riba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. februar 2012) na TopAstronomer.com (jezik: engleski)