Samokovska eparhija
Samokovska eparhija je bivša pravoslavna eparhija sa središtem u gradu Samokovu. Kao posebna eparhija, postojala je u razdoblju od sredine 16. do početka 20. veka.
Istorija uredi
U razdoblju između 1557. i 1766. godine, Samokovska eparhija se nalazila u sastavu obnovljene Srpske patrijaršije. U to vreme, samokovske vladike su nosile počasni naslov mitropolita. Nakon 1766. godine, eparhija je potpala pod Carigradsku patriaršiju i ostala je u njenom sastavu sve do 1870. godine, kada je priključena Bugarskoj egzarhiji. Kao posebna eparhija ukinuta je 1907. godine, a njeno područje je priključeno Sofijskoj eparhiji. Područje Samokovske eparhije obuhvatalo je oblasti oko gradova: Samokov, Dupnica, Gornja Džumaja, Krupnik i Razlog. [1]
Mitropoliti uredi
- Joasaf (oko 1578)
- Ananije (tokom 16. ili 17. veka)
- Visarion I (oko 1683)
- Nektarije (oko 1703-1706)[2]
- Visarion II (oko 1715)
- Kirilo (oko 1725)
- Jefrem (oko 1732)[3]
- Simeon (oko 1734)[4], obešen od Turaka u Sofiji na dan 21. avgusta 1737. godine[5]
- Meletije (oko 1744)[6]
- Antim (tokom 18. veka)
- Serafim (tokom 18. veka)
- Neofit (oko 1753, 1766[7] i 1771[8], umro 16. aprila 1778. godine[9])
- Filotej (1778-1819)[10]
- Jerotej (1819-1826)[11][12]
- Ignjatije I (1826-1829)
- Ignjatije II (1829-1837)
- Jeremija (1837-1846)[13]
- Matej (1846-1859)[14][15]
- Pajsije (administrator, 1860-1861)[16]
- Neofit (1861-1872)[14]
- Dositej (1872-1907)[17]
Reference uredi
- ^ Vasil Kъnčov. „Izbrani proizvedeniя“, Tom I, Sofiя, (1970). str. 165.
- ^ Ljubomir Stojanović, Stari srpski zapisi i natpisi, knj. 1-6, 2. izd. Beograd 1982-1988, br. 5738-5740, 5747
- ^ Stojanović, br. 2549, 5780
- ^ Stojanović, br. 5775
- ^ Stojanović, br. 2709, 2712, 7735
- ^ B. Hristova, D. Karadžova, E. Uzunova. Beležki na bъlgarskite knižovnici H-XVIII vek. T.1-2. S., 2003-2004, br. 375
- ^ Γερμανός, μιτρ. Σάρδεων. Επισκοπικοί κατάλογοι των επαρχιών της βορείου Θράκης και εν γένει της Βουλγαρίας από της Αλώσεως και εξής. – Θρακικά, 8, 1937, σ. 160
- ^ Hristova, Karadžova, Uzunova, br. 415
- ^ Stojanović, br. 5884
- ^ Γερμανός, σ. 160; Daskalov, D. Samokovskiяt mitropolit Filoteй. – Cъrkoven vestnik, 1958, br. 38 (1 noemvri)
- ^ Γερμανός, σ. 160
- ^ Kiminas 2009, str. 64.
- ^ Asen Vasiliev, Ktitorski portreti, S. 1960, 125-126.
- ^ a b Γερμανός, σ. 161
- ^ Kiminas 2009, str. 57.
- ^ Καλλίφρονος, Β.Δ (1867). Εκκλησιαστικά η Εκκλησιαστικόν δελτίον. Κωνσταντινούπολις: Ανατολικού Αστέρος. str. 173.
- ^ Mitropolit Dositeй Samokovski (1837-1907)
Literatura uredi
- Καλλίφρονος, Β.Δ (1867). Εκκλησιαστικά η Εκκλησιαστικόν δελτίον. Κωνσταντινούπολις: Ανατολικού Αστέρος. str. 173.
- Kiminas, Demetrius (2009). The Ecumenical Patriarchate: A History of Its Metropolitans with Annotated Hierarch Catalogs. Wildside Press LLC. ISBN 978-1434458766.
- Radoslav Grujić, Samokovska eparhija, u: Narodna enciklopedija, knj. 4. str. 30.
- Nedeljko Radosavljević, "Eparhije Banje (Ćustendila) i Samokova u Pećkoj patrijaršiji 1557-1766", u: Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa Pautaliя-Velbužd-Kjustendil, (2006). str. 335-343.
- P. Stefanov, "Istoričeski obzor na Samokovskata eparhiя (XVI-XX v.)", u: Duhovna kultura, br. 7, (1985). str. 25-31.
- Šuletić, Nebojša (2012). „Kolasijska eparhija i njene starešine u turskim poreskim knjigama (1662-1766)” (PDF). Srpske studije. 3: 151—182. Arhivirano iz originala 06. 05. 2019. g. Pristupljeno 14. 12. 2021.
- Šuletić, Nebojša (2018). „Katalog starešina Samokovske eparhije (XVI-XVIII vek)” (PDF). Zbornik Matice srpske za istoriju. 97: 29—51.
- Šuletić, Nebojša (2018). „Jugoistočna granica Srpske patrijaršije u doba osmanske vladavine”. Južni srpski krajevi u XIX i XX veku: Društveno-ekonomski i politički aspekt. Vranje: Narodni muzej. str. 47—57.
Spoljašnje veze uredi
- Iz istorije Bugarske pravoslavne crkve Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. jun 2017)
