Sardoniks je varijetet kalcedona sa prugama koje su bele i mrkocrvene. Bliski varijetet je oniks. „Sardo“ je reč iz grčkog jezika i znači crvenkasto braon.

sardoniks

Istorijat uredi

Rimski vojnici su nosili talismane sačinjene od sardoniksa, na kojima su bili ugravirani heroji kao što su Herkul i Mars. Verovali su da će im takvi talismani dati hrabrost kakvu su imali pomenuti junaci u rimskoj mitologiji. Tokom renesanse se verovalo da sardoniks onome ko ga nosi donosi elokventnost, pa su ga zato veoma cenili javni govornici.[1]

Jedan od najpoznatijih sardoniksa je krasio zlatni prsten kraljice Elizabete Prve od Engleske. Ovaj prsten je kraljica poklonila Erlu od Eseksa kao zalog prijateljstva uz obećanje da ukoliko ga on ikad pošalje kraljici, ona će mu priteći u pomoć. Kada se Erl našao u zatvoru zbog izdaje, pokušao je da pošalje prsten. Međutim, Ledi od Notingema, čiji je muž bio Eseksov neprijatelj, je uspela pre kraljice da se dokopa prstena i zadržala ga je. Misleći da Erl ne želi da zatraži pomoć jer neće da moli za milost, kraljica je odobrila njegovo pogubljenje na giljotini. Kraljica je ipak saznala istinu, kada joj se Ledi od Notingema ispovedila na samrtnoj postelji.[1]

Sastav uredi

U sardoniksu se nalaze tanki slojevi kvarca, koji su naslagani jedan na drugom, što kamenu daje trakast izgled. Slojevi mogu biti providni, ali variraju do sasvim tamnih, a variraju i boje; od bele i sivkaste do brojnih drugih nijansi.[1]

Upotreba uredi

Kameje i intaljo često su rezani od sardoniksa. Ovo je lako dostupan i jeftin poludragi kamen, tako da su mogli da ga priušte i oni koji su siromašniji, pa je zato nekada bio veoma omiljen.[1][2]

Verovanja uredi

Razne pseudonauke, poput astrologije pripisuju sardoniksu čudotvorna i lekovita dejstva. Recimo, smatran je za lek protiv zmijskog i drugih otrova, a i simbolom bračne sreće. Ponegde se poklanja za sedmu godišnjicu braka.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Glas javnosti: „Sardoniks za bračnu sreću“, Pristupljeno 24. 4. 2013.
  2. ^ Grupa autora, 2003. Atlas fosila i minerala. Kreativni centar: Beograd.

Spoljašnje veze uredi