Svetski okean

континентална водена маса

Svetski okean, svetsko more ili globalni okean međusobno je povezani sistem okeanskih voda Zemlje koji sastoji se od većeg dela hidrosfere i koji obuhvata 361.132.000 km2 (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, sa ukupnom zapreminom od 1.332.000.000 km3 (320.000.000 cu mi).[1]

Slika prikazuje svetski okean sačinjen od 5 okeana: Pacifik, Atlantik, Indijski okean, Severni ledeni okean i Južni okean. Poslednja dva navedena okeana ponekad su ujedinjena sa prva tri okeana.

Podela uredi

 
Atlantski okean

Tihi okean uredi

Najveći površinu svetskog okeana zauzima Tihi okean (Pacifik ili veliki okean). On zahvata 50% ukupne površine svetskog okeana i nešto više od polovine njegove zapremine. Prostire se od istočnih obala Azije, Malajskog arhipelaga i Australije do zapadnih obala Amerika. Zbog kretanja litosfernih ploča, na dnu Tihog okeana javljaju se duboki rovovi ili brazde, posebno uz obale Azije. Ujedno je i najdublji okean svetskog mora.

Najveće dubine Tihog okeana izmerene su u dubokim rovovima, od kojih pet imaju dubinu veću od 10 000 m (Marijanski rov, Tonga, Kurilski, Japanski i Filipinski rov). Najveća dubina izmerena je u Marijanskom rovu i iznosi 11 034 m.

Atlantski okean uredi

Između kontinenata Starog sveta, Evrope i Afrike na istoku i Novog sveta na zapadu, nalazi se drugi okean po površini, Atlantski okean, koji obuhvata 26% ukupne površine svetskog okeana. Pruža se pravcem sever-jug u obliku slova S. Duž središnje ose, na njegovom dnu, nalazi se podvodno uzvišenje, nastalo pomeranjem litosfernih ploča.

Indijski okean uredi

Indijski okean obuhvata 20% površine svetskog okeana. Njegove granice su: Afrika na zapadu, Azija na severu (Indija), Malajski arhipelag i Australija na istoku i Antarktik na jugu.

Severni ledeni okean uredi

Severni ledeni okean je najmanji okean po površini, zauzima prostor oko Severnog pola, odnosno 4% ukupne površine svetskog okeana. Ograničen je severnim obalama Evrope, Azije i Severne Amerike.[2]

Južni okean uredi

Prema nekim podelama izdvaja se i peti Južni okean, koji obuhvata najjužnije delove Tihog, Atlantskog i Indijskog okeana.[3]

Reference uredi

  1. ^ „WHOI Calculates Volume and Depth of World’s Oceans”. Ocean Power Magazine. Arhivirano iz originala 13. 7. 2012. g. Pristupljeno 8. 3. 2018. 
  2. ^ Sitarica Rada i Tadić Milutin 2016, str. 8,9.
  3. ^ „Svetsko more”. Shtreber. Arhivirano iz originala 08. 03. 2018. g. Pristupljeno 11. 2. 2018. 

Literatura uredi