Север-северозапад

Sever-severozapad (engl. North by Northwest) je američki špijunski triler iz 1959. godine, režisera i producenta Alfreda Hičkoka, dok su u glavnim ulogama Keri Grant, Eva Mari Sejnt, Džejms Mejson i Džesi Rojs Landis. Scenario je napisao Ernest Leman, koji je hteo da napiše „Hičkokov film koji će okončati sve Hičkokove filmove”.

Sever-severozapad
Filmski poster
Izvorni naslovNorth by Northwest
RežijaAlfred Hičkok
ScenarioErnest Leman
ProducentAlfred Hičkok
Glavne ulogeKeri Grant
Eva Mari Sejnt
Džejms Mejson
Džesi Rojs Landis
MuzikaBernard Herman
Direktor
fotografije
Robert Berks
MontažaDžordž Tomasini
Producentska
kuća
Metro-Goldwyn-Mayer
StudioMetro-Goldwyn-Mayer
Godina1959.
Trajanje136 minuta
Zemlja SAD
Jezikengleski
Budžet4,3 miliona dolara[1]
Zarada9,8 miliona dolara[1]
IMDb veza

Sever-severozapad je priča o nevinom čoveku koga su agenti misteriozne organizacije pomešali sa špijunom, i koga progone širom Sjedinjenih Država, pokušavajući da ga spreče da blokira njihov plan za krijumčarenje mikrofilma koji sadrži vladine tajne. Ovo je jedan od nekoliko Hičkokovih filmova za koje je muziku komponovao Bernard Herman i uvodnu sekvencu naslova grafičkog dizajnera Sola Basa, i obično se navodi kao prvi film koji je u uvodnom tekstu koristio proširenu upotrebu kinetičke tipografije.

Sever-severozapad je uvršćen među kanonske Hičkokove filmove iz 1950-ih i mnogi kritičari ga smatraju jednim od najboljih filmova ikada snimljenih. 1995. godine, Kongresna biblioteka je izabrala film za čuvanje u Nacionalnom registru filmova, kao „kulturno, istorijski i estetski značajan”.

Radnja uredi

Godine 1958, dva čoveka u hotelskom baru u Njujorku čuju konobara kako poziva Džordža Kaplana, koga oni traže. Kada izvršni direktor reklamiranja, Rodžer Tornhil, pozove istog konobara, oni ga zamenjuju sa Kaplanom, kidnapuju ga, dovode na imanje Lestera Taunsenda na Long Ajlendu, gde ga ispituje špijun Filip Vandam. Vandam se ne obazire na Tornhilovu izjavu da su ga pomešali sa nekim, i dogovara njegovu smrt u insceniranoj saobraćajnoj nesreći zbog vožnje u pijanom stanju. Tornhil preživljava, ali biva uhapšen zbog vožnje u alkoholisanom stanju. Tornhil ne uspeva da ubedi majku i policiju u to što se dogodilo. Policija odlazi sa njim u Taunsendovu kuću, gde jedna žena kaže da se pijan pojavio na njenoj večeri. Takođe kaže da je Taunsend diplomata Ujedinjenih nacija.

Tornhil i njegova majka odlaze u Kaplanovu hotelsku sobu. Njega nema, pa se ušunjaju unutra. Tornhil se javlja na sobni telefon, koga agenti zovu iz predvorja. On uspeva da im pobegne i odlazi do zgrade Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gde se sastaje sa Taunsendom − za koga se ispostavlja da nije onaj čovek koga je upoznao na Long Ajlendu. Jedan od agenata baca nož i Taunsend pada mrtav. Tornhila fotografišu dok drži taj nož, stvarajući dojam da je on ubica; Tornhil beži i pokušava da pronađe pravog Kaplana.

Vladina obaveštajna agencija shvata da su Tornhila pogrešno zamenili sa Kaplanom, ali odlučuju se da ga ne spasu, iz straha da ne ugroze njihovu operaciju: Kaplan je nepostojeći agent koga su oni stvorili za plan da osujete Vandama.

Tornhil se ušunja u voz koji ide do Čikaga. Na vozu upoznaje Iv Kendal, koja ga skriva od policije, i njih dvoje ulaze u vezu − s njene strane jer ona potajno radi sa Vandamom. Kasnije govori Tornhilu da je dogovorila sastanak sa Kaplanom na izolovanoj seoskoj autobuskoj stanici. Tornhil ga tamo čeka, ali napada ga avion za zaprašivanje. Nakon pokušaja da se sakrije u polju kukuruza, on zakorači ispred kamiona sa cisternom; kamion koči i avion se ruši na njega, omogućavajući mu da pobegne.

Tornhil stiže do Kaplanovog hotela u Čikagu. Kaplan se već bio prijavio pre vremena kada je Kendalova tvrdila da je razgovarala sa njim. Tornhil odlazi u njenu sobu i suočava se sa njom; ona odlazi. Prati je do aukcije umetničkih dela, gde pronalazi Vandama kako kupuje meksičku statuu. Vandam ostavlja svoje agente da se obračunaju sa Tornhilom; kako bi uspeo da pobegne, Tornhil ometa aukciju sve dok neko ne pozove policiju, koja ga privodi. Otkriva im da je on begunac-ubica, ali oni ga predaju šefu vladine agencije, „Profesoru”, koji mu otkriva da je Kaplan izmišljen da odvrati Vandama od stvarnog vladinog agenta: Iv Kendal. Tornhil pristaje da joj pomogne da održi svoju masku.

U Maunt Rašmorovom centru za posetioce, Tornhil − koji sada voljno igra ulogu Kaplana − pregovara sa Vandamom o predaji Kendalove, koja će biti uhapšena. Kendalova upuca Tornhila, naizgled smrtonosno, i beži. Međutim, njen pištolj je bio pun ćoraka.

Posle toga, Profesor dogovara sastanak Tornhila i Kendalove. Tornhil saznaje da Kendalova mora da krene avionom sa Vandamom i Leonardom. Pokušava da je odvrati od odlaska, ali biva onesvešćen i zaključan u bolničkoj sobi. Tornhil beži od Profesorovog nadzora i odlazi u Vandamovu kuću da spasi Kendalovu.

Tornhil u kući čuje da skulptura sadrži mikrofilm i da je Leonard otkrio ćorke koje su ostale u Kendalinom pištolju. Vandam nagoveštava da će Kendalovu ubiti izbacivanjem iz aviona. Tornhil uspeva da je upozori skrivenom porukom. Vandam, Leonard i Kendalova kreću prema avionu. Dok se Vandam ukrcava, Kendalova uzima skulpturu i trči do progonjenog Tornhila. Njih dvoje beže na vrh planine Rašmor. Dok se spuštaju niz planinu, proganjaju ih Vandamovi agenti, uključujući Leonarda, koga čuvar parka ubija. Vandama privodi Profesor.

Kendalova se u međuvremenu jedva drži na litici planine. Tornhil poseže dole da je povuče, a u tom trenutku scena se svodi na njega kako je vuče − sada kao novu gospođu Tornhil − u gornji ležaj u vozu. Voz zatim ulazi u tunel.

Uloge uredi

Glumac Uloga
Keri Grant Rodžer Tornhil
Eva Mari Sejnt Iv Kendal
Džejms Mejson Filip Vandam
Džesi Rojs Landis Klara Tornhil
Leo G. Kerol Profesor
Džozefin Hačinson „gospođa Taunsend”
Filip Ober Lester Taunsend
Martin Landau Leonard

Reference uredi

  1. ^ a b The Eddie Mannix Ledger, Los Angeles: Margaret Herrick Library, Center for Motion Picture Study .

Spoljašnje veze uredi