Сексуалност Цигана (knjiga)

Seksualnost Cigana : o intimnosti: romska i autsajderska perspektiva (engl. Gipsy Sexuality: Romani and Outsider Perspectives on Intimacy) je zbornik koji je priredio Džad Nirenberg (engl. Jud Nirenberg), objavljen 2013. godine u izdanju Rekonstrukcija Ženski Fond iz Beograda.[1] Priređivač knjige je ustupio besplatna prava za prevod Rekonstrukcija Ženskom fondu, te su stipendistkinje programa Žarana Papić sa ženskih i rodnih studija u Beogradu i Novom Sadu volonterski prevele ovu zbirku tekstova.[2][3]

Seksualnost Cigana : o intimnosti: romska i autsajderska perspektiva
Korice knjige Seksualnost Cigana : o intimnosti: romska i autsajderska perspektiva, 2013. godina
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovGipsy Sexuality: Romani and Outsider Perspectives on Intimacy
Autorpriredio Džad Nirenberg
Zemlja Srbija
JezikSrpski
Žanr / vrsta delastručna monografija
Izdavanje
IzdavačRekonstrukcija Ženski Fond
Datum2013.
Klasifikacija
ISBN?978-86-910101-3-3

O priređivaču

uredi

Džad Nirenberg (1972) romsko-jevrejskog porekla, odrastao je u SAD u porodici koja je bila integrisana sa većinskim stanovništvom. Radio je u Pragu za Češku romsku politiku partiju, potom u Institutu za otvoreno društvo u Budimpešti gde je vodio finansijsku podršku romskim organizacijama. Koautor je zbirke Romani Politikcs (2010). Pisao je članke za Prague Post, Romano Kurko i Romano Nevo Lil.[2]

O autorkama i autorima

uredi

Autori i autorke tekstova u zborniku su:[3]

  • Kerol Miler (Carol Miller) je kulturna antropološkinja i autorka dve knjige o američkim Romima.
  • Klod Kan (Claude Cahn) je savetnik za ljudska prava u Kancelariji Stalnog koordinatora Ujedinjenih nacija u Republici Moldaviji. Od 1996. do 2007. radio je za Evropski centar za prava Roma.
  • Dr An-Mari Kodi (Ane-Marie Codur) bavila se operskim pevanjem. Doktorat u oblasti ekonomije stekla je na Institutu za političke studije u Parizu, i bivša je istraživačica Harvardskog centra za proučavanje stanovništva i razvoja.
  • Majkl Džordan (Michael Jordan) je novinar koji piše za The Christian Science Monitor, Transitions Online i mnoge druge časopise. Predavao je na univerzitetima u Sjedinjenim Državama, Češkoj i Slovačkoj, a trenutno živi i piše u Bratislavi u Slovačkoj.
  • Ištvan Forgač (Istvan Forgacs), Rom iz Mađarske, radio je na romskim pitanjima za Vladu Mađarske, Institut za otvoreno društvo i Evropski forum Roma i nomada.
  • Bil Bila (Bill Bila) je Rom iz Amerike i osnivač i zamenik predsednika Centra romske zajednice u Torontu, u Kanadi.
  • Marija Varga Overlok (Maria Varga Overlock) je Romkinja iz Mađarske i završila je program za mlade romske novinare u organizaciji Centra za nezavisno novinarstvo.
  • Marija Šerban-Temišan (Maria Serban-Temisan) je Rumunka i stekla je zvanje master u oblasti roda i seksualnosti na Univerzitetu u Amsterdamu.
  • Fernanda Amaral živi u Brazilu i koordinatorka je Mreže za bezbedan svet za žene.

O knjizi

uredi

Seksualnost Cigana : o intimnosti: romska i autsajderska perspektiva nije prva knjiga koja govori kako se državne politike odnose prema seksualnosti i reproduktivnom zdravlju Roma, ali je prva koja to povezuje sa porodičnim životom, evropskom kulturnom istorijom i širom slikom.[4]

Knjiga sa temom koju obrađuje pripada veoma retkima iz svoje oblasti. Njene autorke i autori su romski i ne-romski aktivisti, visokoobrazovani i ljudi sa ulice. Tema stereotipa se izdvaja kao ključni doprinos ovog istraživanja sa pitanjima odakle dolaze i zašto istrajavaju.[5]

Knjiga Seksualnost Cigana. O intimnosti: romska i autsajderska perspektiva na 315 strana, kroz četrnaest tekstova, želi da ospori prisutne društvene stereotipe o romskoj neukrotivoj strastvenosti, odnosno predstavu o nekontrolisanom rađanju i seksualnom životu Roma, o tome da ne žele da budu integrisani u društvo kao i da nađu stalan posao. Testovi se bave tabu temama poput ranih brakova, prostitucije, četrdesetogodišnje prinudne sterilizacije Romkinja u Češkoj i Slovačkoj, predstavljaju glasove romskih i neromskih žena i muškaraca različitog stepena obrazovanja, posla kojim se bave i okruženja u kome žive, o seksualnosti, polu i međeutničkim odnosima.[2]

Knjiga sadrži tekstove priređivača, kao i radove aktivista i aktivistikinja, boraca za ljudska prava, Roma i neroma, kao što su kulturna antropolškinja Kerol Miler, operska pevačica Dr An-Mari Kodi, romki aktivista u Fondu za otvoreno društvo Ištvan Forgač, osnivač Centra romske zajednice u Torontu Bi Bila, novinarka Marija Varga Overlok, i drugi.[2]

Autori postavljaju pitanja tokom svog istraživanja: odakle dolaze stereotipi prema romskoj zajednici, zašto istrajavaju, ali i zašto Romi imaju stereotipe prema sebi samima i često, u svom okruženju, preslikavaju modele diskriminacije kakve sami trpe od većinske zajednice, i kako sve to utiče na uobličenje romskog identiteta. [2]

Iako Romi žive u raličitim zemljama sveta, pripadaju različitim regijama, različitog su obrazovnog statusa, i oni sami često polaze od stava da postoji jedan romski način života, autori ističu da se čak i u jednom gradu mogu primetiti različiti stavovi između različitih grupa Roma. Ističu da je na svakom pripadniku romske zajednice ponaosob odluka koje elemente tradicije želi da poštuje, a koje ne. Dalje ističu da pitanja stereotipa prema Romima se dovode u vezu sa širim evropskim političkim i kulturnim kontekstom, koji i jeste ključ svih priča i analiza.[2]

Knjiga se ne oslanja samo na specifično lokalni kontekst Srbije ali je važna za izgradnju diskursa o Romima u Srbiji i regionu jugoslovenskog prostora. Problemi sa kojima se Romi u Srbiji suočavaju su brojni: nedostatci ličnih dokumenata, nezaposlenost, nizak obrazovni nivo, nepristupačnost zdravstvenoj zaštiti, neadekvatni uslovi stanovanja, readmisije, duboko usađene predrasude prema Romima, tolerancija na pojavu fašističih ideja. Sve su to pitanja elementarnih ljudskih prava na koja mora da se odgovori i u Srbiji.[2]

Sadržaj

uredi

Knjiga sadrži sledeća poglavlja:[3]

  • Beli šengen i crni cigani
  • Šta je u jednoj reči: rom, Ciganin i druga imena
  • Uvod: romska i autsajderska razmišljanja o intimnosti i Romi
  • „Ljubav je cigansko dete koje ne zna ni za kakav zakon“
    • An Mari Kodir - Žena koja je autoritet u umetnosti ispituje poreklo i moć arhetipa zapadne kulture o Ciganima.
  • Pripovedanje rumunskih romkinja o osećaju sopstva
    • Marija Šerban-Temišan - Ova antropološka studija pokazuje kako Romkinje u Rumuniji vide sebe i svoju kulturu. Kroz intervjue autorka pokazuje da žene i prihvataju i konfrontiraju se sa stereotipima i rodnim ulogama u svakodnevnom životu.
  • Prostitucija
    • Džad Nirenberg - Lične anegdote pomešane sa podacima iz istraživanja i čak sa intervjuima sa romskim prostitutkama da bi se dobio uvid u teške izbore koje prave neki od najsiromašnijih ljudi u Evropi i neprijatne posledice tih odluka.
  • Debata romkinja
    • Komentari koje je zabeležio Evropski centar za prava Roma - Neke od najobrazovanijih i najekspresivnijih žena iz romskog sveta bore se sa balansiranjem potrebe da kritikuju diskriminaciju i potrebe za samokritikom. Oko toga je sukob mišljenja aktivistkinja.
  • Intervju: Sebihana Skenderovska
    • Džad Nirenberg - Sebihana Skenderovska, aktivistkinja romske zajednice iz Makedonije pripada evropskoj romskoj eliti. Ona govori na konferencijama i sastancima o strategijama i politikama širom kontinenta, o ljudskim pravima, osnaživanju zajednice i perspektivi Romkinja. Ovaj intervju se bavi romskom kulturom u Makedoniji, njenim ličnim teškoćama kao moderne i obrazovane Romkinje i izazovima sa kojima se žene suočavaju u pokretu za prava Roma koji vode muškarci.
  • U potrazi za princom na belom konju
    • Marija V. Overlok - Romkinja iz Mađarske oživljava sećanja na silovanje, maloletnički brak i težak put do zadovoljenja svojih želja.
  • Prljava bajka
    • Petru Zoltan i Majkl Dž. Džordan - Ovo je članak o suprotstavljanju ugovorenim maloletničkim brakovima u Rumuniji, koji se bavi napisima u štampi.
  • Intervjui sa slovačkim romkinjama
    • U ovim intervjuima se istražuju zabavljanje, brak, razvod, porodični život i rodne uloge, diskriminacija i još mnogo toga.
  • Romkinje u Brazilu
    • Fernanda P. Amaral sa Sumajom Saran - Feministkinja intervjuiše Romkinje i razmišlja o velikom jazu između realnosti i opšteprihvaćenih mitova o Cigankama u njenoj zemlji.
  • Sećanje na ljubavne afere
    • Ištvan Forgač - Mlad, fakultetski obrazovan Rom iz Mađarske priseća se na koji su način predstave belih Mađara o njegovoj kuturi uticale na njegove veze sa belim ženama, pomažući mu da ih privuče ali i izazivajući eventualnu tenziju.
  • Ne vraćati se
    • Bil Bila - Amerikanac razmišlja o odnosu svoje romske majke, slovačkog oca i njihovih porodica. On ovde ispituje koliko je problema u njegovoj porodici izazvalo to što nije bilo otvorenog suprotstavljanja predubeđenjima.
  • Ko je ovde gazda?
    • Kerol Miler - Antropološkinja i vodeća spisateljica o Romima osvrće se na to kako su se odnosi i ravnoteža moći među polovima promenili među američkim Romima od 1960-ih.
  • Prisilna sterilizacija romkinja u Češkoj i Slovačkoj
    • Klod Kan - Detaljna istorija u analiza jednog od najgroznijih oblika etničke i rodne diskriminacije – ovaj izveštaj se bavi zloupotrebom tela Romkinja od strane javnih službi.
  • Završna reč: tekući događaji i razgovor sa ritom Prigmor
    • Džad Nirenber

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Seksualnost Cigana : o intimnosti: romska i autsajderska perspektiva”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 6. 4. 2023. 
  2. ^ a b v g d đ e Denić, Slavica. „Prikaz knjige” (PDF). zenskestudije.org.rs. Pristupljeno 6. 4. 2023. 
  3. ^ a b v Nirenberg, Džad, ur. (2013). Seksualnost Cigana : o intimnosti: romska i autsajderska perspektiva. Beograd: Rekonstrukcija Ženski Fond. ISBN 978-86-910101-3-3. 
  4. ^ „SEKSUALNOST CIGANA O intimnosti: romska i autsajderska perspektiva”. romadaje.org. Pristupljeno 6. 4. 2023. 
  5. ^ „Stepenik”. rts.rs. Pristupljeno 6. 4. 2023. 

Spoljašnje veze

uredi