Selektivna percepcija

Selektivna percepcija je tendencija da se ne primete i brže zaborave stimulansi koji izazivaju emocionalne nelagodnosti i suprotstavljaju se našim prethodnim uverenjima. Na primer, učitelj može imati omiljenog učenika jer su pristran i može ignorisati učenikovo loše znanje. Isto tako, može da ne primeti napredak svog najmanje dragog učenika.[1]

Pregled uredi

Selektivna percepcija je proces kojim pojedinci opaze ono što žele u medijskim porukama, dok ignorišu suprotne stavove. To je širok pojam za identifikovanje ponašanja koje svi ljudi pokazuju, tj. imaju tendenciju da "vide stvari" na osnovu njihovog konkretnog referentnog okvira. Takođe opisuje kako kategorišemo i interpretiramo senzorne informacije na način koji favorizuje jednu kategoriju ili ignorišu neku drugu. Drugim rečima, selektivna percepcija je oblik pristranosti jer tumačimo informacije na način koji je u skladu s našim postojećim vrednostima i uverenjima. Psiholozi veruju da se ovaj proces javlja automatski.[2]

Selektivna percepcija može se odnositi na bilo koji broj kognitivnih sklonosti u psihologiji vezanih za način na koji očekivanja utiču na percepciju. Ljudska procena i donošenje odluka izobličeno je nizom kognitivnih, perceptualnih i motivacionih predrasuda, a ljudi se ne bave prepoznavanjem sopstvene pristranosti, iako imaju tendenciju da lako prepoznaju (čak i precenjuju) pristranost kod drugih ljudi. Jedan od razloga zbog kojih bi se to moglo događati jeste to što su ljudi bombardovani sa previše stimulansa svakog dana da bi se podjednako mogli posvetiti svemu, pa zbog toga sami biraju šta im treba.[3]

Da bismo razumeli kada i zašto je odabran određen region okruženja, posmatrano je i opisivano kretanje očiju pojedinaca u toku obavljanja određenih zadataka. U ovom slučaju, pogled je bio aktivan proces koji je integrisao osobine okruženja sa specifičnim, ciljno orijentisanim ponašanjem očiju.[4]

Nekoliko drugih ispitivanja pokazalo je da su se učenici, kojima je rečeno da konzumiraju alkoholna pića (koja su u stvari bila bezalkoholna), ponašali "pijano", ispoljili manje fizioloških simptoma društvenog stresa i vozili simulirani automobil slično subjektima koji su u stvari konzumirali alkohol. Rezultat je donekle bio sličan placebo efektu.

U jednom klasičnom istraživanju na ovu temu, koje se odnosilo na efekat neprijateljskog medija (koji je i sam primer selektivne selekcije), gledaoci su gledali film o posebno nasilnoj ragbi utakmici Prinston-Dartmaut. Navijači Prinstona prijavili su da su videli dvostruko više kršenja pravila od strane tima Dartmauta nego navijači Dartmauta. Jedan bivši student sa Dartmauta nije video nijedan prekršaj od strane Dartmauta i pogrešno pretpostavio da je poslat samo deo filma, tražeći da mu se pošalje ostatak.[5]

Selektivna percepcija je takođe problem za oglašavače, jer potrošači mogu da se privuku na neke reklame, a na druge ne, na osnovu njihovih već postojećih verovanja o brendu.

Simor Smit, istaknuti istraživač za reklame, našao je dokaz za selektivnu percepciju u istraživanju ranih šezdesetih godina prošlog veka i definisao ih kao "postupak kojim ljudi prihvate ili zanemare reklamni materijal za koji imaju priliku da vide ili čuju. Rade to zbog svojih stavova, verovanja, uslova, navika i volje da nešto koriste, itd."[6] Ljudi koji vole, kupuju ili razmišljaju o kupovini brenda, češće primećuju reklamu tog brenda nego ljudi koji su neutralni prema tom brendu. Ova činjenica ima posledicu na polju oglašavačkog istraživanja jer je svaka analiza posle reklame, koja ispituje razlike u stavovima ili ponašanju kupaca među onima koji su svesni i onih koji nisu svesni reklame, pogrešna ukoliko se ne kontrolišu postojeće razlike. Metode reklamnih istraživanja koje koriste uzdužni dizajn su verovatno bolje opremljene za kontrolu selektivne percepcije.

Selektivna percepcija ima dva tipa:

  • niži nivo - perceptualna opreznost
  • viši nivo - perceptualna zaštita.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Griffin, Ricky W. Fundamentals of management (7. izd.). Mason, OH. ISBN 9781133627494. OCLC 835074714. 
  2. ^ „Psychology Definition Of The Week : Selective Perception | Counselling Central”. 15. 4. 2018. Arhivirano iz originala 16. 04. 2012. g. Pristupljeno 15. 8. 2018. 
  3. ^ „articles: selective perception”. 22. 5. 2010. Arhivirano iz originala 22. 05. 2010. g. Pristupljeno 15. 8. 2018. 
  4. ^ Canosa 2009
  5. ^ Hastrof, A.H.; Cantril, H. They saw a game: A case study. Journal of Abnormal and Social Psychology. 
  6. ^ Nowak, Theodore; Smith, Seymour. Advertising Works - And Advertising Research Does Too. 

Literatura uredi