Sent Kits (engl. Saint Kitts) je ostrvo u arhipelagu Malih Antila u Karibima. Poznato je i po svom starom imenu Sveti Kristofer (Saint Christopher).

Sent Kits i Nevis
Južni kraj ostrva Sent Kits
Deo tvrđave na brdu Brimston

Sent Kits zajedno sa ostrvom Nevis čini federalnu državu Sent Kits i Nevis.

Geografija uredi

Ostrvo je udaljeno 13 kilometara od ostrva Sveti Eustahije. Ostrvo Nevis je 3 kilometra južnije. Za vreme poslednjeg ledenog doba nivo mora je bio niži oko 60 metara i tada su Sent Kits, Nevis, Sveti Eustahije i Saba sačinjavali jedinstveno ostrvo. Na istoku je ostrvska država Antigva i Barbuda.

Površina ostrva je 169 km² (maksimalne dimenzije 30 x 10 km).

Na Sent Kitsu postoje tri vulkanska planinska lanca. Najviša tačka je ugašeni vulkan visine 1.156 metara (Maunt Liamuiga).

Glavni grad ostrva i države Sent Kits i Nevis je grad Baster (Basseterre).

Stanovništvo uredi

Na ostrvu živi oko 39.000 ljudi, od kojih su većina potomci afričkih robova. Glavni jezik je engleski. Stanovnici ostrva sebe zovu Kitijans (Kittians).

Istorija uredi

 
Istorijska mapa ostrva

Ostrvo su oko 1300. naselili Karibi. Kristifor Kolumbo je 1493. otkrio ostrvo za Evropljane. Englezi su ovde podigli prvu tvrđavu 1623, dok su to Francuzi učinili 1625.[1] Lokalni Karibi su planirali napad na Evropljane 1626, ali su otkriveni i pretvoreni u robove.

Tokom 17. i 18. veka Englezi i Francuzi su se smenjivali kao vladari Sent Kitsa. Tu su sagrađene tvrđave Brimston Hil (Brimstone Hill, danas na listi svetske baštine) i Fort Čarls (Fort Charles). Ostrvo je konačno pripalo Velikoj Britaniji po odredbama Pariskog ugovora 1783.

Sent Kits, Nevis i Angvila su 1882. ujedinjeni u jedinstvenu koloniju, koja je 1967. stekla potpunu unutrašnju autonomiju. Angvila se odvojila 1971, dok su Sent Kits i Nevis stekli nezavisnost 1983.

Reference uredi

  1. ^ Stranы Mira. Izd-vo polit. lit-ru. 2006. str. 494. ISBN 978-5-94849-833-1. 

Spoljašnje veze uredi