Sen Loren (franc. Fleuve Saint-Laurent, engl. Saint Lawrence River), u nekim starijim izvorima i reka svetog Lovre, je reka koja protiče kroz Kanadu i SAD. Duga je 965 km. Prolazi kroz dve kanadske pokrajine Ontario i Kvebek, a jednim delom svog toka čini državnu granicu između kanadske provincije Ontario i američke države Njujorka. Uliva se u zaliv Sen Loren. Reka povezuje Velika jezera sa Atlantskim okeanom.

Sen Loren
Opšte informacije
Dužina1.197 km
Basen1.344.200 km2 (519.000 sq mi)[1] km2
Pr. protok12.600 ​m3s
Vodotok
IzvorOntario, 44° 05′ 55″ N 76° 23′ 28″ W / 44.09861° S; 76.39111° Z / 44.09861; -76.39111
V. izvora74.7 m
UšćeZaliv Sen Loren, 49° 40′ 00″ N 64° 30′ 00″ W / 49.66667° S; 64.50000° Z / 49.66667; -64.50000
Geografske karakteristike
Država/e Kanada
 SAD
NaseljaMontreal, Troa Rivjer, Kvebek
PritokeSaint-Maurice river, Saguenay River, Montmorency River, Manicouagan River, Moisie River, Betsiamites River, Rivière aux Outardes, Chaudière River, Saint-François River, Jacques-Cartier River, Saint-Charles River, Lachine Canal, Sainte-Anne River, Rivière des Prairies, Rišelje, Yamaska River, Batiscan River, Bécancour River, Etchemin River, Magpie River, Malbaie River, Mitis river, Sainte-Marguerite river, Saint-Jean River, Sainte-Anne River, La Chaloupe River, Matane River, Oswegatchie River, Bayonne River, Boyer River, Rivière du Cap Rouge, Champlain River, Chateauguay River, Matamec river, Maskinongé River, Nicolet River, Raisin River, Rimouski River, Saint Charles River, Saint Pierre River, Tartigou River, rivière du Gouffre, Rivière du Loup, Rivière du Loup, Raquette River, Beauharnois Canal, Gananoque River, Grasse River, Ouelle River, Saint Jacques River, St. Regis River, Hâtée river, Sainte-Anne River, Godbout River, Mistassini River, Portneuf River, Rivière au Tonnerre, Aux Rochers River, Oak River, Sault aux Cochons River, Rivière des Trois Pistoles, Tortue river, Marsoui River, Cap-Chat river, Franquelin River, Laval River, Portneuf River, Little Yamachiche River, Yamachiche River, Saint-Régis river, Beaudette river, Delisle river, Rouge river, Colbert River, Levesque River, Aulneuse River, Rivière de la Ferme, Rivière aux Glaises, Godefroy River, Rivière des Frères, Landroche River, Moulin River, Moose River, Riviere Trois-Saumons, Ferrée River, Rivière du Petit Sault, Port Joli River, Coulée chez Thauvette, Le Grand Pisseux, Le Petit Pisseux, Rivière aux Sables, rivière Cachée, Rivière Madeleine, Marguerite River, Saw River, Rivière du Sud, Verte River, Vincelotte River, Harton River, Central River, Rivière du Bic, Rivière Kamouraska, rivière du Port au Saumon, rivière à Pierre, rivière Saint-Jean, Otava
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Reka Sen Lorena proglašena je za najbolje mesto na svetu za ribolov na grgeča od strane magazina "Basmaster".[2] Ime nosi po starohrišćanskom svecu svetom Lavrentiju.

Geografija uredi

Sen Loren nastaje iz jezera Ontario kao otoka kod mesta Kingston i Vučjih ostrva.

Odatle dalje prolazi pored Gananoke, Brokvila u Ontariju, Ogdensburga i Mesene u Njujorku, Kornvola u Ontariju, pa prolazi kroz velike gradove u Kvebeku: Montreal, Troa Rivjer i Kvebek, pre nego što se ulije u Zaliv Sen Loren.

Ukupna dužina sa najdužom pritokom mu je 3.058 km, a od jezera Ontario do ušća dužina reke je 1.197 km. Pritoka za koju se smatra da je najdalje i može se na neki način smatrati izvorom je Nort River u američkoj državi Minesota. Drenažna površina reke, koja uključuje i područje Velikih jezera, najvećeg slatkovodnog sistema, iznosi 1,03 miliona km². Prosečan protok na ušću je 10.400 m³/s. Reka na svom putu od jezera Ontario uključuje još nekoliko manjih jezera u Kvebeku i tri arhipelaga; Hiljadu ostrva, pored Kingstona u Ontariju, Hohelaga arhipelag kod Montreala i arhipelag Mingan kod Kvebeka.

Jezero Šamplejn, reke Otava, Rišelje i Sagenej se ulivaju u reku Sen Loren.

Reka Sen Loren prolazi kroz seizmički aktivnu zonu, koja je poznatija pod imenom Naprslina svetog Lorenca (Saint Lawrence rift system)

 
Reka Sen Loren između gradova Kvebek i Luis

Istorija uredi

Kroz istoriju Zaliv Sen Loren bio je mnogo puta posećivan. Od poznatih moreplovaca vredi napomenuti Džona Kabota i Žaka Kartjea, a zabeležene su i posete baskijskih ribara.

Prvi poznati evropski istraživač koji je uplovio u sam zaliv i dalje uz reku je bio Žak Kartje. On je uz pomoć dva sina irokeškog poglavice Donakona, 1535. godine, na svon drugom putu za Kanadu, na dan svetog Lorenca (Sen Loren na francuskom) uplovio u vode Sen Lorena. Na osnovu ovoga je i reka dobila svoje ime. Obale reke bile su naseljene Indijancima iz plemena Irokezi, koji su često bili nazivani Irokezi svetog Lorenca. Irokezi su inače predstavljali labav plemenski savez američkih Indijanaca iz severoistočnih šuma Severne Amerike, a većinom su živeli u područjima današnje države Njujork[3].

Kao reka koja se delom nalazi u Americi, njeno ime je jedno od šest najstarijih toponima koje imaju evropsko poreklo[4]

 
Mapa iz 1543 pokazuje Kartjeov put.

Da bi opisali vodeni tok reke, do ranih godina 16. veka, Francuzi su za ovu reku od zaliva do Montreala i dalje za današnju reku Otava koristili naziv Kanadska reka (Rivière du Canada ). Sen Loren je posle Kartjeovog drugog putovanja i kartografisanja zaliva počela da služi evropskim moreplovcima i istraživačima kao glavni ulaz i put u kopno Severne Amerike. Prvi Evropljanin koji je istražio rečne puteve Reke svetog Lorenca je bio francuski istraživač Samjuel de Šamplen.

Zbog brzaka (Rapides de Lachine) koji su počeli da se javljaju, na području današnjeg kanadskog grada Montreala, reka dalje od tog mesta više nije bila plovna. Iz tog razloga je 1825. godine napravljen i otvoren kanal Gornje jezero koji je zaobilazio brzake i omogućio daljnju plovidbu uzvodno.

Veliki sistem kanala je, za obezbeđivanje što bolje plovnosti, bio građen od 1954. pa do 1959. godine kada je 26. juna svečano otvoren. To je bio zajednički projekat SAD i Kanade a na otvaranju su bili kraljica Elizabeta i američki predsednik Ajzenhauer. Ovaj sistem kanala sada obezbeđuje plovnost od Atlantskog okeana pa sve do Gornjeg jezera (Lake Superior)).

Tokom Drugog svetskog rata odigralo se dosta sukoba sa nemačkim podmornicama, kako na samoj reci tako i u zalivu. Ove bitke, koje su se neprekidno odvijale tokom rata bile su poznate pod nazivom Bitke kod svetog Lorenca (Battle of the St. Lawrence).

Rezidentni kitovi uredi

 
Watching fin whales off Tadoussac

Reference uredi

  1. ^ „Rivers”. Atlas of Canada. Natural Resources Canada. Arhivirano iz originala 2013-01-22. g. 
  2. ^ „St. Lawrence River named best bass fishery”. WWTI - InformNNY.com (na jeziku: engleski). 2022-09-08. Pristupljeno 2023-04-16. 
  3. ^ William Henry Johnson, French Pathfinders in North America (Project Gutenberg), Pristupljeno 14. 4. 2013.
  4. ^ The Spanish names Florida, Dry Tortugas, Cape Canaveral, Appalachian, and California appeared earlier.....From Spanish historian Antonio de Herrera y Tordesillas's accounts, published in 1601 -- Stewart, George (1945). Names on the Land: A Historical Account of Place-Naming in the United States. New York: Random House. str. 11-17, 29. 
  5. ^ „Une baleine noire en vue! Merci d'appeler Urgences Mammifères Marins! - Baleines en direct”. 12. 7. 2013. 
  6. ^ „Introduction”. Arhivirano iz originala 22. 10. 2013. g. Pristupljeno 2016-02-05. 
  7. ^ „Hear them coming: right whales return to the Gulf of St. Lawrence”. Fisheries and Oceans Canada Homepage. 2013-04-22. Pristupljeno 2016-02-05. 
  8. ^ „Une baleine noire dans le Parc marin du Saguenay-Saint-Laurent”. 
  9. ^ „Une baleine noire observée près de l'île Rouge - Baleines en direct”. 10. 7. 2015. 
  10. ^ „Regional Species Extinctions - Examples of regional species extinctions over the last 1000 years and more.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2011-04-25. g. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi