Američki starosedeoci (engl. Indigenous peoples of the Americas), nazvani i Indijanci (izuzev Eskima i Aleuta),[1] su narodi koji su od praistorije nastanjivali krajeve od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (šp. Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini, koji se međusobno razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu.

Američki starosedeoci
Региони са значајном популацијом

Većinom su to lovačko-sakupljačka društva. U najrazvijenije narode sa ovog podneblja, koji su uspeli podići visoko razvijene civilizacije, spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Asteka iz Meksika i Inka iz Perua. I danas mnogi od njih žive u rezervatima, posebno u Kanadi, SAD i Brazilu.

Ime уреди

Za većinu starosedelačkih naroda Amerika dugo je korišćen zajednički naziv Indijanci, izuzetak su bili Eskimi i Aleuti. Ovo ime su dobili po Indiji jer su doseljenici pogrešno mislili da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Kolumbo je, prilikom tzv. „otkrivanja Amerike”, mislio da je stigao u Indiju i zato je ljude sa kojima je dolazio u dodir nazivao Indijancima (šp. indios). Stanovnici SAD-a ih u novije vreme službeno više ne nazivaju Indijancima (engl. Indians) nego američkim domorocima odnosno starosedeocima (engl. Native Americans). Naziv crvenokošci (engl. Redskins ili franc. Peaux-Rouges) je uvredljiv.

Broj уреди

 
Rasprostranjenost američkih starosedelaca u Severnoj i Južnoj Americi

Savremeni Indijanci su većinom zvanično hrišćani, ali se drže i domorodačkih verovanja i običaja. Oko 30.610.387 govori neki od domorodačkih jezika kao materinski, a mnogi su asimilovani te govore samo engleski, španski, portugalski, francuski ili holandski. Najrasprostranjeniji domorodački jezik je kečua (jezik drevnih Inka) koji danas govori oko 10.000.000 ljudi. U SAD-u su pod imenom američki domoroci (engl. Native Americans), a u Kanadi pod imenom prve nacije (engl. First Nations) zajedno pobrojani Indijanci i Eskimi. U podacima o Grenlandu misli se na Eskime. Domorodačko stanovništvo je skoro potpuno izumrlo (od bolesti, ropstva i ubistava) na području današnjih karipskih država (Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Kuba, Dominikanska Republika, Grenada, Haiti, Jamajka, Portoriko, Sent Kristofor i Nevis, Sent Lucija, Trinidad i Tobago), mali broj (skoro isključivo žena) je preživeo naseljavanje Evropljana i ubrzo zatim je asimilovan, izuzetak je Dominika, gde su uspeli da opstanu. Sličnu sudbinu su doživeli i domoroci u Urugvaju[2] i u velikim delovima Argentine (Patagonija, Ognjena zemlja).

Nepoznato je koliko je domorodaca živelo na američkom kontinentu u času Kolumbovog dolaska. Procene se kreću od manje od 10.000.000 do više od 100.000.000. Danas na američkom kontinentu živi oko 52.000.000 Indijanaca, oko 125.000.000 mestika i oko 801.000 zambosa.

Narodi уреди

Narodi SAD i Kanade уреди

 
Porodice naroda severnoameričkih starosedelaca
 
Severnoamerički indijanac
 
Šošonski kamp, oko 1900.
  • Indijanci Velikog basena. U području Velikog slanog basena naseljena su siromašna sakupljačka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jeli su bukvalno sve.
  • Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od Novog Meksika preko Arizone do donjeg toka Kolorada. Ovde nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe Jumanskih naroda, Pima, kao i posebnu grupu seoskih naroda sa pueblo kulturom. U pueblo ili seoske narode ubrajaju se Zuni, Hopi i Tanoanski narodi. Apačka plemena kao i Papago su nomadi.
 
Kolumbijska autohtona umetnost

Verovanja уреди

Iako među starosedeocima američkog kontinenta postoje ogromne razlike u pogledu jezika, porekla, načina života i pogleda na svet, ipak se mogu pronaći neke crte zajedničke svim plemenima.

  • Na prvom mestu to je verovanje u jedno vrhovno biće, Boga, koje različita plemena nazivaju različitim nazivima: Veliki Duh, Sveti Duh, Manitu, Mistična Sila, Velika Tajna, Vakan Tanka, itd.
  • Takođe je kod svih indijanskih plemena veoma izraženo poštovanje prirode i verovanje u prirodnu mudrost i sudbinsku uslovljenost prirodom, kao i dubinsku povezanost čoveka i prirode.

Poreklo уреди

Po novim otkrićima naučnika sa Univerziteta Berkli u Kaliforniji i Univerziteta u Kopenhagenu, američki starosedeoci su potomci sibirskih naroda. Oni su uspeli da dokažu da se grupa Sibiraca preselila na Aljasku pre oko 23.000 godina, a zatim se postepeno razišla na oba američka kontinenta. Preci američkih starosedelaca su prešli sada potopljenu Beringiju, koja je nekad predstavljala kopneni most između severoistočne Azije i severozapadne Amerike. Naučnici su ispitali 31 genom. Ispitani genomi pripadaju sadašnjim stanovnicima Amerike, Sibira i Okeanije, a isto tako su ispitali i ostatke 23 osobe koje su preminule pre 200 do 6.000 godina.[23]

Vidi još уреди

Reference уреди

  1. ^ Kristofor Kolumbo je bio ubeđen da je stigao u Indiju te je američke starosedeoce pogrešno nazvao Indijancima.
  2. ^ www.cia.gov Архивирано на сајту Wayback Machine (12. јун 2007), "URUGUAY", objavljeno 22. marta 2016, preuzeto 30. aprila 2016.
  3. ^ Proyecciones de indígenas de México y de las entidades federativas 2000-2010
  4. ^ Перу” - The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Архивирано из оригинала 05. 11. 2016. г. Приступљено 30. 04. 2016. 
  5. ^ Боливија” - The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Архивирано из оригинала 25. 12. 2018. г. Приступљено 30. 04. 2016. 
  6. ^ Гватемала” - The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Архивирано из оригинала 02. 10. 2015. г. Приступљено 30. 04. 2016. 
  7. ^ The American Indian and Alaska Native Population: 2010
  8. ^ „Síntesis de Resultados” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) 18. 07. 2013. г. Приступљено 30. 04. 2016. 
  9. ^ а б po popisu 2005.
  10. ^ po popisu 2006.
  11. ^ news.bbc.co.uk, "Brazil urged to protect Indians", objavljeno 30. marta 2005, preuzeto 30. aprila 2016.
  12. ^ „Página No Encontrada | Indec:Instituto Nacional De Estadistica Y Censos De La Republica Argentina[[Категорија:Ботовски наслови]]”. Архивирано из оригинала 11. 06. 2008. г. Приступљено 30. 04. 2016.  Сукоб URL—викивеза (помоћ)
  13. ^ Country Studies
  14. ^ Хондурас” - The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Архивирано из оригинала 15. 05. 2020. г. Приступљено 30. 04. 2016. 
  15. ^ Панама” - The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Архивирано из оригинала 25. 12. 2018. г. Приступљено 30. 04. 2016. 
  16. ^ Wayback Machine
  17. ^ www.soitu.es, "Una comunidad indígena salvadoreña pide su reconocimiento constitucional en el país", objavljeno 9. avgusta 2008, preuzeto 30. aprila 2016.
  18. ^ Костарика” - The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Архивирано из оригинала 07. 01. 2019. г. Приступљено 30. 04. 2016. 
  19. ^ Población amerindia Guayanas
  20. ^ [Гренланд” - The World Factbook — Central Intelligence Agency[[Категорија:Ботовски наслови]]”. Архивирано из оригинала 09. 05. 2020. г. Приступљено 30. 04. 2016.  Сукоб URL—викивеза (помоћ) „Гренланд” - The World Factbook — Central Intelligence Agency]
  21. ^ „Redatam::CELADE, ECLAC - United Nations[[Категорија:Ботовски наслови]]”. Архивирано из оригинала 20. 12. 2008. г. Приступљено 30. 04. 2016.  Сукоб URL—викивеза (помоћ)
  22. ^ [„Indigene: Guayana Francesa[[Категорија:Ботовски наслови]]”. Архивирано из оригинала 20. 08. 2011. г. Приступљено 30. 04. 2016.  Сукоб URL—викивеза (помоћ) Indigene: Guayana Francesa]
  23. ^ Faculty of SCIENCE > Press > News > 2015 > The population history... 21 July 2015 The population history of Native Americans

Spoljašnje veze уреди