Skopsko polje
Skopsko polje (mkd. Скопско Поле), ili Skopska kotlina (mkd. Скопска Котлина), je prostrana kotlina u Severnoj Makedoniji, zagrađena na sjeveru sa Skopskom Crnom gorom, na zapadu Šar-planinom, Žedenom i Suhom gorom, a na jugu Vodnom i Jakupicom, na sjeveroistoku i jugoistoku široko otvorena prema Kumanovsko-preševskoj udolini i Ovčem polju.
Obodom Skopskog polja probijaju se rijeke kroz nekoliko živopisnih klisura: Vardar kroz Derven (na izlazu iz Tetovskog polja između Šar-planine i Žedna), Treska kroz Šišavsku klisuru (na izlazu iz Poreča između Suhe rijeke i Vodna), Lepenac kroz Kačaničku klisuru (na izlazu iz Kosova polja između Skopske Crne gore i Šar-planine), Vardar kroz Taorsku klisuru (na izlazu iz Skopskog polja pod ograncima Jakupice i na ivici Ovčeg polja), i Pčinju (kroz Badersku klisuru, na ulazu u Taorsku klisuru niže Katlanova).
Pred Drugi svetski rat, ovde je melioracijom dobijeno 3.000 hektara plodnog zemljišta.[1]
Kao što je Skopsko polje s okolnim riječnim klisurama i visokim planinama veoma bogato prirodnim lijepotama, tako Skoplje i njegova neposredna okolina privlače i bogatstvom kulturnih spomenika vizantijskog i srpskog sredovječnog doba.
Vidi još uredi
Izvori uredi
Literatura uredi
- Narodna enciklopedija, knjiga 4, 1925. god., str. 137–139.