Snudi

Jezero Snudi
Jezero Snudi
	Detalj sa jezera Snudi
Lokacija	Braslavski rejon
Koordinate	55° 45′ S; 27° 03′ I / 55.75° S; 27.05° I 55° 45′ S; 27° 03′ I / 55.75° S; 27.05° I
Zemlje basena	Belorusija; Vitepska oblast
Maks. dužina	8,8 km
Maks. širina	4,9 km
Površina	22 km2
Pros. dubina	4,9 m
Maks. dubina	16,5 m
Zapremina	0,107 km3
Dužina obale1	34,4 km
Nad. visina	130 m
Ostrva	ukupno 11 ostrva površine 1,6 km²
	Jezero Snudi
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
	1 Shore length is not a well-defined measure.

Snudi (rus. Снуды; blr. Снуды) jezero je u Braslavskom rejonu Vitepske oblasti, na krajnjem severozapadu Republike Belorusije. Jezero je smešteno na oko 10 km severno od grada Braslava, i na oko 5 km zapadno od granice sa Letonijom. Pripada grupaciji Braslavskih jezera i nastalo je na mestu nekadašnjeg terminalnog basena.

Sa površinom od 22 km² drugo je po veličini među Braslavskim jezerima.

Fizičke karakteristike

Detalj sa jezera Snudi.

Sa površinom od 22 km² drugo je po veličini među Braslavskim jezerima. Jezero se nalazi u prostranoj depresiji koja se pruža u pravcu severozapad-jugoistok. Obala je veoma razuđena i prepuna je brojnih zaliva i rtova, a ukupna dužina obalske linije iznosi oko 35 kilometara. Duž obale protežu se brojna peščana uzvišenja morenskog porekla, maksimalnih visina do 30 metara.^[1]

Na samom jezeru nalazi se 11 ostrva, ukupne površine 1,6 km², a najveća su Turmos, Krasnogorka, Lakino i Lipovec. Ostrva su građena uglavnom od crvenih glina i gotovo u celosti su lišena vegetacije. Prosečna dubina jetzera Snudi je oko 5 metara, a maksimalna dubina ide do 16,5 metara u jugoistočnom delu jezera.

U jezero se uliva 19 manjih vodotoka od kojih većina tokom leta presuši, a hrani se takođe vodom iz jezera Severni Voloso sa kojim je povezan prirodnim kanalom.

Živi svet jezera

Zahvaljujući visokom kvalitetu vode, jezero Snudi se odlikuje velikom produkcijom biomase. Najdominantniji floristički element je jezerska trska koja je najraširenija duž istočnih i jugoistočnih obala. Podvodne biljke rastu do dubina od 8 metara.

Jedna od reliktnih vrsta u jezeru bila je formacija zooplanktona Limnocalanus macrurus čije prisustvo u jezeru nije dokazano posle 1972, verovatno kao posledica intenzivne eutrofikacije jezera usled pojačanih ljudskih aktivnosti.

U jezeru obitava preko 20 vrsta riba, a najbrojnije su šaran, štuka, smuđ, linjak, evropska belica i jegulja.

Vidi još

Braslavska jezera

Reference

^ Blakіtnaя knіga Belarusі. — Mn.:BelЭn, 1994.

Spoljašnje veze

Беларусь: Энцыклапедычны даведнік / Рэдкал.: Б. І. Сачанка і інш. — Мн.: БелЭн, 1995. — 800 с. — 5000 экз. —. ISBN 978-985-11-0026-8.
Озера Белоруссии. О. Ф. Якушко и др. — Мн.: Ураджай, 1988.

[1] Blakіtnaя knіga Belarusі. — Mn.:BelЭn, 1994.

[1]