Sociologija rase i etničkih odnosa

Sociologija rasa i etničkih veza proučava socijalne, političke i ekonomske veze između rasa i etničkih grupa na svim nivoima društva. Ovo područje obuhvata studije o rasizmu, stambenom izdvajanju i drugim kompleksnim sociološkim procesima između različitih rasnih i etničkih grupa. Sociološka analiza rasa i etničke grupe često se preliće sa drugim oblastima sociologije kao što su stratifikacija i socijalna psihologija ali i sa postkolonijalnom teorijom. Na nivoima funkcionalne strane politike, etnički odnosi razmatraju se u odnosu na asimilacionizam ili multikulturalizam. Antirasističke forme drugačijeg načina funkcionalne strane politike naročito su bili popularni šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka. Na nivoma akademskih ispitivanja, etnički odnosi razmatrani su ili ličnim iskustvom rasno-etničkih grupa ili sveobuhvatnim teorijskim problemom.

Klasične teorije uredi

Karl Marks uredi

Marks opisuje društvo kao dve " velike " klase, kapitalističku i radničku klasu kao i srednju klasu koja potpada pod jednu ili drugu po svom nahođenju. Nadao se da će radnička klasa ustati protiv kapitalističke klase sa ciljem da se zaustavi eksploatacija radničke klase. Delimično je krivio njihov neuspeh da se organizuju u kapitalističku klasu dok su razdvajali crne od belih radnika. Ovo razdvajanje, posebno između crnaca i belaca u Americi doprinelo je rasizmu. Kapitalistički doprinos rasizmu, Marks pripisuje razdvojenim radničkim radnjama i rasnoj nejednakosti u zaradama.

Maks Veber uredi

Veber je utemeljio mikro-sociologiju etničkih veza početkom 1906. On se nije slagao sa time da biološke karakteristike mogu da budu osnova za osnivanje grupa, sve dok se one smatraju zajedničkim. Zajednička percepcija i običaji su oni koji stvaraju i razlikuju jednu od druge etničke grupe. Ovo se razlikuje od tačke gledišta mnogih njegovih savremenika koji su smatrali da su etničke grupe nastale zbog bioloških sličnosti a ne zbog socijalne percepcije i pripadnika grupe.

Buker Vašington uredi

Vašington je smatran jednim od najuticajnijih edukatora koji je bio crnac 19. i 20. veka. Ponudio je industrijsku edukaciju za crnce preko instituta Taskigi. Nadao se da će im pružiti obrazovanje pomoću kojeg bi izbegli sharecropping sistem i dugove, umesto angažovanja u samozapošljanju, vlasništvom nad zemljom i malim poslovima. Njegova teorija o rasama u Americi zalagala se za nastavak obespravljenja crnaca i razdvajanja, u zamenu za podršku belaca u oblasti ekonomije i edukacije. Ova teorija je isticala akomodacionu filozofiju zbog koje je bio dobro poznat. Međutim, bitno i tajno je doprineo legalnim izazovima i obespravljenjima.

 
Buker Vašington

Razvoj sociologije rase i etničke grupe uredi

Sjedinjene Američke Države uredi

U Sjedinjenim Američkim državama, na studiju o rasi i etničkim odnosima snažno su uticali faktori povezani sa svakim glavnim imigrantskim talasom dok se dolazeća grupa bori sa zadržavanjem svog kulturnog i etničkog identiteta a istovremeno asimiluje u tipičnu američku kulturu i ekonomiju. Jedna od prvih i najznačajnijih tema vezanih za američke studije su veze izmedju belih amerikanaca i Afroamerikanaca zbog lošeg iskustva što se slaže i prenosi kroz vekove ropstva na plantažama. Tokom novije američke istorije svaki novi imigrantski talas doneo je nove probleme kao što su napetost između održanja različitosti i asimilacije koja dovodi do promena. U ovo vreme rasizam i sukob se često ponavljaju.

Ujedinjeno Kraljevstvo uredi

U Ujedinjenom Kraljevstvu, različite nacionalnosti aktivno su ohrabrivane i predlagano im je da migriraju pedesetih godina 20. veka hakon raspada carstva i socijalnog razaranja Drugog svetskog rata. Komonvelt imigracionim aktom iz 1962.godine promenjen je zakon te su samo glavni članovi britanskog Komonvelta bili u mogućnosti da migriraju. Ovaj zakon je učvršćen ponovo sa Komonveltom imigracijskim aktom iz 1968. godine i imigracijionim aktom iz 1971. godine. Akt rasnih odnosa iz 1986. godine je proširio određene politike poštovajući zaposlene, stambenu izgradnju, komercijalnu službu i ostale. Ovo je prošireno opet aktom rasnih odnosa iz 1976. godine. Kao i sa medijskih i kulturnih studija u Ujedinjenom Kraljevstvu, etnički odnosi se često uče kao široko izrazita disciplina ili u okviru socioloških instituta ili u drugim školama humanističkih nauka. U glavne teoretičare Ujedinjenog Kraljevstva uključeni su i Paul Gilroj, Stjuart Hol, Ričard Dženkins, Džon Reks, Majkl Banton i Tarik Modod.

Literatura uredi