Spomenik knezu Milošu u Negotinu

Spomenik knezu Milošu Obrenoviću podignut je 1901. godine, u centru Negotina. Delo je vajara Đorđa Jovanovića. Spomenik su porušili Bugari 1916. godine.

Spomenik knezu Milošu u Negotinu
Svečano otkrivanje spomenika 27. maja 1901.
Opšte informacije
MestoNegotin
Vreme nastanka1901.

Izgradnja uredi

Spomenik Milošu Obrenoviću prvobitno je trebalo da se podigne u Radujevcu na obali gde se Miloš 1859. godine iskrcao pri povratku na kneževski presto u Srbiji. Međutim, 11. januara 1899. na dan 40. godišnjice stupanja kneza Miloša na presto po drugi put odlučeno je da se jubilarna godišnjica obeleži podizanjem i otkrivanjem spomenika u Negotinu. Za kratko vreme prikupljeno je 30.000 dinara u okrugu i van okruga i za nepune tri godine spomenik je bio završen.[1] Odlučeno je da spomenik izradi vajar Đorđe Jovanović, autor reljefa sa poprsjem Hajduk Veljka Petrovića, na spomeniku koji je u Negotinu svečano otkriven 1892. godine.

Izgled spomenika uredi

Spomenik knezu Milošu u Negotinu bio je visok 7,9 metara, od čega postolje 4,7 metara, a figura 3,2 metra.Bio je ograđen malom metalnom ogradom na čijim uglovima su se nalazile dekorativne svetiljke.[2]

Postament spomenika je počivao na dvostepenoj platformi, bio je iskresan od plavnjanskog mermera, vrste granita koji se može nađi na prostoru između Plavne, Tande i Crnajke. [3]

Postament je sa sve četiri strane bio ukrašen iskresanim natpisima, dok se sa prednje nalazio grb Kraljevine Srbije. [4] Na frontalnoj strani postolja bio je natpis „Evo među vama, draga deco moja, opet vašeg starog gospodara Miloša”, reči koje je izgovorio u Radujevcu prilikom dolaska u Srbiju, na desnoj strani postamenta godine 18151833. a na levoj datum otkrivanja spomenika 27. maj 1901. [5]

Spomenik je krasio centar Negotina sve do 1916. kada su ga Bugari porušili i statuu odneli u Bugarsku. Ostaci postamenta su uklonjeni posle Drugog svetskog rata.[6]

Reference uredi

  1. ^ Stanojević, Tihomir (1972). Negotin i Krajina od prvih tragova do 1858. godine. Negotin: Zajednica kulture SO Negotin, Novinska ustanova „Timok”. str. 165. 
  2. ^ Borozan, Igor (2006). Reprezentativna kultura i politička propaganda, Spomenik knezu Milošu u Negotinu. Beograd: Filozofski fakultet u Beogradu, Katedra za istoriju umetnosti novog doba. str. 237. ISBN 86-86563-01-5. 
  3. ^ Stanojević, Tihomir (1972). Negotin i Krajina od prvih tragova do 1858. godine. Negotin: Zajednica kulture SO Negotin, Novinska ustanova „Timok”. str. 162. 
  4. ^ Borozan, Igor (2006). Reprezentativna kultura i politička propaganda, Spomenik knezu Milošu u Negotinu. Beograd: Filozofski fakultet u Beogradu, Katedra za istoriju umetnosti novog doba. str. 239. ISBN 86-86563-01-5. 
  5. ^ Borozan, Igor (2006). Reprezentativna kultura i politička propaganda, Spomenik knezu Milošu u Negotinu. Beograd: Filozofski fakultet u Beogradu, Katedra za istoriju umetnosti novog doba. str. 240−245. ISBN 86-86563-01-5. 
  6. ^ Stanojević, Tihomir (1972). Negotin i Krajina od prvih tragova do 1858. godine. Negotin: Zajednica kulture SO Negotin, Novinska ustanova „Timok”. str. 166.