Srebarna prirodni rezervat

Srebarna prirodni rezervat (bugarski: Priroden rezervat Srebъrna) je rezervat prirode u severoistočnoj bugarskoj pokrajini Dobrička oblast (Dobrič), pored istoimenog sela, 2 km od Dunava i 18 km zapadno od grada Silistra.

Srebarna prirodni rezervat
Svetska baština Uneska
Zvanično imeSrebarna prirodni rezervat
MestoSrebarna lake, Silistranska oblast, Bugarska Uredi na Vikipodacima
Koordinate44° 06′ 40″ S; 27° 04′ 20″ I / 44.111116° S; 27.072206° I / 44.111116; 27.072206
Površina638, 673 ha (68.700.000, 72.400.000 sq ft)
KriterijumPrirodno dobro: x
Upis1983. (7. sednica)
Ugroženost1992 Edit this on Wikidata–2003 Edit this on Wikidata
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/219

Postoje tri legende o nastanku njegovog imena: prva kaže da je jezeru ime dao kanu Srebristu koji je poginuo u nepravednoj bici protiv Pečeneza kraj jezera; druga spominje brod prepun srebra koji je navodno potonuo u jezeru; a treća, najuvjerljivija, kaže da je jezero dobilo ime po srebrnastom odsjaju za vreme punog meseca.

Jezero Srebarna s okolinom se nalazi na migracijskom putu ptica selica između Evrope i Afrike, Via Pontika. Rezervat je dom za 139 vrsta biljaka od kojih je 11 ugroženih vrsta, kao i 39 vrste sisara, 21 vrste reptila i amfibija, 10 vrsta riba, ali je najpoznatiji kao dom za 179 vrste ptica koje se gnezde u ovom području kao što su: Dalmatinski pelikan, Crvenokljuni labud, Sivonoga guska, Plavovrati slavuj, Čaplje i Vranci.

Rezervat prirode je osnovan još 1948. [1], a Ramsarska konvencija je zaštitila ovo područje 1979., da bi postao UNESKO-va Svetska baština 1983. godine. Rezervat je proširen 1992. i 2003. godine i danas se prostire na 6 km² zaštićenog područja oko jezera i 5,4 km² oko tog područja. Jezeru dubina varira od 1 do 3 m, a u blizini je izgrađen i muzej s kolekcijom prepariranih životinja koje žive na tom području [2].

Reference uredi

  1. ^ Boev, Z. 1981. "Srebъrna" veče e spasena. - Priroda i znanie, 7: 40.
  2. ^ Boev, Z. 1992. Unikalno tvorenie na prirodata. - v. "Zemя", br. 157 (517)/ 11.08.1992: 2.

Spoljašnje veze uredi