Srpska pravoslavna crkva u Ečki

објекат и непокретно културно добро у Средњебанатском управном округу, Србија

Srpska pravoslavna crkva sv. Nikole prema nekim podacima podignuta je 1711. godine,[1] a o crkvi i sveštenstvu postoje pisani podaci iz 1744. godine, kada je nastao stari ikonostas.[2] Zidana je po uzoru na brvnare, sa dvovodnim krovom od šindre, dok su zidovi od čerpića i spolja i iznutra oblepljeni blatom. Crkva je jednobrodna sa petostranom apsidom i pevničkim prostorima koji izlaze iz ravni bočnih zidova. Horizontalna drvena konstrukcija nosi pod hora i drveni skelet baroknog zvonika, koji se diže iz krova. Na debele zidove oslonjen je poluobličasti drveni svod. Moguće je da je daščani svod sa horom i zvonikom delo docnije arhitektonske intervencije. Zabat od opeke nad zapadnim zidom takođe je naknadno izgrađen. Posmatrajući zapadnu stranu ečanske crkve, dobijamo utisak barokne građevine, skromnih razmera, dok su lik stare građevine i tehnika gradnje tog vremena ostali jasno vidljivi na ostalim stranama crkve.

Srpska pravoslavna crkva u Ečki
Srpska pravoslavna crkva svetog Nikole u Ečki
Opšte informacije
MestoEčka
OpštinaZrenjanin
Država Srbija
Vreme nastanka1711.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.zrenjaninheritage.com

Ikonostas je rad bečkerečkog ikonopisca Teodora Popovića iz 1786. godine.[3] Svojim izuzetnim ikonografskim rešenjima tipično baroknih tema, predstavlja značajnu etapu u rekonstruisanju promena nastalih u srpskom crkvenom slikarstvu XVIII veka, te je nezaobilazna tema u ikonološkim razmatranjima srpskog slikarstva baroknog perioda. Po tipu pripada visokim oltarskim pregradama druge polovine XVIII veka, a stilski pripada prelazu iz tradicionalnog u novo barokno slikarstvo.

U crkvi se nalaze i ikone sa starog ikonostasa, rad zografa Šerbana Popovića iz 1744. godine, datovan natpisom na carskim dverima. Ove ikone su najstariji datirani rad zografa Šerbana Popovića, čijim delom je obeležena epoha kulturnog stvaralaštva predbaroknog perioda na teritoriji rumunskog i srpskog Banata. Crkva i ikonostas su stavljeni pod zaštitu Zakona 1948. godine. Deo starog ikonostasa sa demontiranim templom nalazi se u Narodnom muzeju u Zrenjaninu.

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ PČESA: "Seoske crkve i groblja u Vojvodini", Novi Sad 2000.
  2. ^ [1][mrtva veza]
  3. ^ Miloš A. Popović: "Versko-crkveni život Srba u Banatu", Zrenjanin 2001.

Vidi još

uredi

Spoljašnje veze

uredi