Stela Filipi Matutinović

Stela Filipi Matutinović (Beograd; 24. jun 1951) srpska je bibliotekarka i doktor bioloških nauka. Objavila je preko 90 radova iz oblasti bibliotekarstva i informacionih nauka, nauke o nauci i bibliometrije.[1]

Stela Filipi Matutinović
Lični podaci
Datum rođenja(1951-06-24)24. jun 1951.(72 god.)
Mesto rođenjaBeograd, Federativna Narodna Republika Jugoslavija
Zanimanjebibliotekar

Biografija uredi

 
Stela Filipi Matutinović (levo) u Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu, 11. novembar 1986.

Stela Filipi Matutinović je rođena u Beogradu, gde je završila celo svoje školovanje, od osnovne škole do fakulteta. Potiče iz lekarske porodice. Diplomirala je i doktorirala na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.[2] Zaposlila se 1975. godine u Univerzitetskoj biblioteci Svetozar Marković u Beogradu. Radila je u Odeljenju za naučne informacije kao bibliotekar-informator za biomedicinske nauke. Rukovodilac odeljenja za naučne informacije bila je od 1983. do 2008. godine. Zatim je od 2008. godine do januara 2013. godine bila direktor Biblioteke. Po isteku mandata radila je kao bibliotekar savetnik do penzionisanja, decembra 2013. godine. Vodila je kurseve za bibliotekare i istraživače, pripremala nastavni materijal za korišćenje elektronskih izvora, vrednovanje naučnog rada, zaštita autorskih prava i o komunikacionim procesima.[1]

Projekti uredi

Stela je radila kao deo projektnog tima za projekte Uspostavljanje centra za Virtuelnu biblioteku Srbije, Uspostavljanje konzorcijuma za koordiniranu nabavku, bila je koordinator Tempus projekta Izgradnja kooperativne mreže akademskih biblioteka u Srbiji za univerzitete u Beogradu, Nišu i Kragujevcu. Vodila je tri međunarodna projekta posvećena digitalizaciji knjiga i novina, kao rezultat projekta digitalizovano je preko pola miliona stranica knjiga, časopisa i novina iz fonda Univerzitetske biblioteke na portalu Europeana. Aktivno se zalagala za otvoreni pristup naučnim informacijama.

Članstvo uredi

Istakla se kao potpredsednik Zajednice biblioteka univerziteta u Srbiji od 2001. do 2009. godine. Bila je član redakcije domaćih časopisa Infoteka i Visokoškolske biblioteke. Takođe je bila član redakcije ukrajinskog časopisa Bibliotečnij visnik i slovenačkog časoposa Organizacija znanja.[1]

Povelje i nagrade uredi

Stela je dobitnica mnogih povelja i zahvalnica:

  • Povelja Univerzitetske biblioteke, maja 2001.
  • Zahvalnica za lični doprinos popularizaciji lika i dela Milutina Milankovića od Udruženja Milutin Milanković, decembra 2014.
  • Zlatna povelja za izvanredan i dragocen doprinos razvoju i unapređenju bioloških i srodnih nauka, a naročito za sve aktivnosti koje su rezultirale visokim ugledom naučnog časopisa Arhiv bioloških nauka, Beograd, od Srpskog biološkog društva u Beogradu, decembra 2013.
  • Nagrada Zapis od Bibliotekarskog društva Srbije, decembra 2008.[3]
  • Nagrada Đura Daničić za doprinos razvoju bibliotečko-informacione delatnosti i kulture u Republici Srbiji od Zajednice matičnih biblioteka Srbije, aprila 2011. godine.[4]

Izabrana bibliografija uredi

Monografije i knjige u elektronskom izdanju uredi

  1. Grbić Branislava, Filipi Matutinović Stela: Bibliografija o Beogradskom univerzitetu 1838-1987, Beograd, 1988.
  2. Filipi Matutinović Stela: Bibliografija radova o Milutinu Milankoviću, Beograd, 2008.
  3. Filipi Matutinović Stela: Elektronski izvori informacija u nauci: značaj, vrste, dostupnost, procena vrednosti, 2009.[5]
  4. Filipi Matutinović Stela: Naučne informacije u Srbiji: protok, dostupnost, vrednovanje, Beograd, 2013.[6]

Reference uredi

  1. ^ a b v Filipi Matutinović, Stela. Nučne informacije u Srbiji: protok, dostupnost, vrednovanje. Beograd: Srpsko biološko društvo. ISBN 978-86-7078119-1. 
  2. ^ „Međunarodna naučna konferencija Etika u nauci i kulturi”. COBISS/OPAC. Pristupljeno 7. 3. 2018. [mrtva veza]COBISS.SR 39212303
  3. ^ „Dobitnici Nagrade "Zapis". Bibliotekarsko društvo Srbije. Pristupljeno 10. 4. 2020. 
  4. ^ „Dodela nagrade Đura Daničić”. Univerzitetska biblioteka "'Svetozar Marković". Pristupljeno 7. 3. 2018. 
  5. ^ „ELEKTRONSKI IZVORI INFORMACIJA U NAUCI značaj, vrste, dostupnost, procena vrednosti” (PDF). KoBSON. Pristupljeno 7. 3. 2018. 
  6. ^ „Naučne informacije u Srbiji” (PDF). KoBSON. Pristupljeno 7. 3. 2018. 

Literatura uredi

  • Filipi Matutinović, Stela. Nučne informacije u Srbiji: protok, dostupnost, vrednovanje. Beograd: Srpsko biološko društvo. ISBN 978-86-7078119-1. 

Spoljašnje veze uredi