Submerzne biljke su hidrofite, koje su čitave potopljene u vodi. Neke vrste su sposobne da prežive period suše tako što razvijaju terestrične oblike sa drugačijim strukturnim odlikama nadzemnih organa.

Alga Caulerpa taxifolia

Podela uredi

Submerzne biljke se mogu podeliti na dve grupe u zavisnosti od toga da li se ukorenjuju ili ne. Ukoliko se ne ukorenjuju, one slobodno lebde u vodi, kao što je slučaj sa vrstama rodova Utricularia i Ceratophyllum. Biljke koje se ukorenjuju vrlo često razvijaju i rizome. Primeri su vrste rodova Potamogeton i Elodea.[1]

Primeri uredi

Ova životna forma se javlja u raznim grupama biljaka, uključujući i višećelijske alge. U rekama su to zelena alga Cladophora i pršljenčica, a česte su i mahovine, posebno u jezerima i potocima sa mekom vodom. Ovim biljkama pripadaju i predstavnici dvadesetak familija cvetnica, uglavnom monokotila. Njihovi reproduktivni organi su submerzni, ali mogu biti i plutajući ili vazdušni.[2] Zapravo, cvetovi su potopljeni ili plutajući kod morskih vrsta kao što je slučaj kod predstavnika rodova Zostera i Najas, dok kod slatkovodnih cvetovi najčešće izviruju van vode.[1] U jezerima se može sresti i doduše mali broj paprati, na primer vrsta iz roda Isoetes.[2]

Референце uredi

  1. ^ а б Стевановић, Б. & Јанковић, М. 2001. Екологија биљака са основама физиолошке екологије биљака. NNK International: Београд. ISBN 86-83635-04-X
  2. ^ a b Laušević, R. 2000. I reke ubijaju, zar ne? Društvo ekologa Srbije & Zavod za zaštitu prirode Srbije: Beograd.

Vidi još uredi