Todor Kadić
Todor Aleksin Kadić (1830 — 13. oktobar 1860) od Kadića iz Boana, iz Bjelopavlića, u osveti ubio je knjaza Danila 1860. godine u Kotoru.
Todor Kadić | |
|---|---|
| Datum rođenja | 1830 |
| Datum smrti | 1860. |
Atentat na knjaza Danila uredi
Na Trojčin dan 1854. godine pod Ostrogom knjaz Danilo i njegovi perjanici silovali su četrdesetak bjelopavlićkih djevojaka i žena. Među njima je bila i sestra Todora Kadića, koju je lično oteo knjaz Danilo, a ona je već bila udata za popa Punišu Pavićevića. Kada su doznali šta se desilo, Bjelopavlići su riješili da se osvete i ubiju knjaza i perjanike. Ipak knjaz je uspio da pobjegne zahvaljujući Blažu Radoviću, perjaniku iz Martinića, koji mu je na vrijeme javio.
| „ | Sjutri dan kroz narod se pronijela strašna i sramotna riječ, kako je Jovan Mašanov Vukotić, po naravi proklet i zao čovjek, rekao da je svaki ležao sa svojom, a on sa popadijom popa Jovana Radovića, da su ovo Katunjani učinili po naređenju knjaza Danila da se među Bjelopavlićima rode junaci kao Katunjani. 3bog ovih gadnih riječi uzrujao se cio narod i svak se zabezeknuto pitao: šta ono znači i k čemu sve ovo vodi. | ” |
-piše Tomo Oraovac
| „ | Knjazu u toj masi naroda kod manastira zape za oko Vilajeta Pavićević… Vilajeta je bila sestra Todora Kadića, a tek udata za popa Pavićevića… Pošto su Vilajetin brat, Todor Kadić, i muž, pop Pavićević, bili na strani opozicije, knjaz, očaran Vilajetinom ljepotom, dođe na niske misli… Po Knjaževoj 'klopki' bi rečeno da poslije vašara kod manastira ostane trideset đevojaka sa Vilajetom Kadić, kao da bi viđele ikone koje je knjaz donio na dar Ostroškom manastiru, koji je u Omer-pašinom pohodu bio razoren. Kad se smrači, knjaz se povuče u svoju sobu za spavanje. Perjaniku Miću reče da mu dovede Vilajetu. Vilajeta pođe, ne sluteći šta će je snaći od gospodara. | ” |
-Duka Londrović, feljton o Novici Cerović.
Kada se oženio Darinkom Kvekić, Danicu je preudao za šuraka vojvode Mirka, mlađeg brata Mirkove žene Stane.
| „ | Pošto je u to vrijeme drugi Stanin brat bio crnogorski konzul u Carigradu, vijest o preudaji Punišine žene, odnosno Todorove sestre, nekako je preko njega stigla do Bosfora i uvrzena u uši Todoru i Puniši. Plahoviti i do srca uvrijeđeni Todor se nije dvoumio niti mogao uzdržati: čim je ugrabio zgodu, ubio je konzula Martinovića, svog nedragog i nesuđenog prijatelja, iako on nije bio ni kriv ni dužan za sramotni čin knjaza Danila. | ” |
- Budo Simonović
| „ | Kad je zbog uvrede i sramote, koju je knjaz Danilo naneo plemenu došav sa svojom svitom u manastir Ostrog, gde je tražio da mu perjanici dovedu i sestru Todora Kadića ovaj ubio kneza | ” |
Dana 12. avgusta 1860. godine u Kotoru, Todor Kadić je u osveti ubio Knjaza Danila.
| „ | Todor Kadić, Aleksin iz Bovana u Bjelopavlićima, Crna Gora, star 30 godina, visoka stasa; kosa, oči obrve i brci crni, visoka čela; nos, podbradak i usta pravilna, lice oblo i od krasta oštećeno, čvrstog tjelesnog sastava, pogleda živog, obličja genijalnog, majestoznog hoda; pravoslavne vjere, oženjen, sa porodom, posjednik. Govori: srpski, italijanski, arbanaški, ponešto turski, a piše srpskom ćirilicom. | ” |
- Zabilješka kotorskog suda na suđenju Todoru Kadiću.
Odmazda nad Kadićima uredi
Nakon Kotorskog atentata, naređena je istraga Kadića i onih koji su im rod ili ih pomažu[1][2][3].
Prema najmanjim brojkama, iste noći kada je ubijen knjaz u Boanu je pobijeno dvadeset i troje Kadića. Kod drugih autora, taj broj dostiže devedeset troje stradalih samo u prvom danu u Boanu Kadića. Sreća u nesreći bila je da su većina Kadića u vreme prvog naleta bili u katunima, gde su izdizali sa stokom, jer je bilo letnje vreme. Zbog straha od odmazde su se raseljavali, tj. nisu se vraćali na Boan, osim u izuzetnim prilikama, krišom i na kratko.
Deo se preselio u susedne Vasojeviće i Drobnjake koji su takođe bili deo tadašnje Crne Gore. Pošto su i na ovim teritorijama bili u domašaju Petrovića, da bi se spasili od progona menjali su prezimena. U Beranama u Kljajić, Radnić, Šćekić; u Šavniku(selo Boan) u Pešić. Od Pešića kasnije i u Palibrk. Iako su promenili prezimena, sačuvali su slavu Svetu Petku.
Deo je prešao na teritorije koje su bile pod turskom vlašću: Spuž, Nikšić, Bijelo Polje, Lešak, Sredačku Župu, Vraka, Tetovo, Bosna. U ovim mestima su zadržali i prezime Kadić, jer nisu bili u domašaju Petrovića (u Vraki kasnije i kao Kadije).
U Bijelom Polju i Bosni su prešli na Islam.
Ima ih i koji su promenili prezime u Kandić, Kadović, Minić, Pavlović, Filimonović…[4]
Kadići iz Boana i njihovi potomci se tradicionalno već dvadeset godina okupljaju na Boanu Kadića za Vaskrs.
Lazar Tomanović o atentatu uredi
Iako Lazar Tomanović, kao ni mnogi drugi, nigde ne spominje silovanje na Ostrogu (spominje samo da je Kadić emigrirao u Carigrad zbog neke ženske afere)[5], on atentat tumači da je organizovan od Austrije,[6] da zaplaši budućeg vladara Crne Gore, da joj bude poslušan. Pavle Rovinski je za Uskrs bio u Lepetanima kod Tomanovića i od naroda je doznao priču o Kadiću. On je iz Carigrada došao u Boku. Iskrcan je na Luštici na mestu gde mnogima ne bi bio vidljiv. Kada je u Trst stigla vest da je knjaz ubijen, mornari su rekli da je to onaj kojeg su oni doveli, ali nisu smeli nikome kazati.[7] Kadić je od austrijskih vlasti osuđen i obešen na Šuranju (Kotor).[8] U putopisnom tekstu o Boki, kada je pisao o Kotoru, Tomanović piše da tu pade Danilo Petrović, žrtva paklene zavisti i osvete, i neprijateljskog zlata od srpske ruke. Zgazi pod noge ubojice Danilove, zavist, osvetu i zlato, a ispuni prsa iskrom Danilova duha. Navodi i stih: Pade Danilo dika roda...[9]
Boan Kadića na mapi uredi
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Budo Simonović-Istraga Kadića
- ^ Matija Bećković-Kadići i Petrovići
- ^ Knjaz Danilo i Kadići-narodni guslari Branko Perović I Slavko Jeknić
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 19. 4. 2017. g. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ^ Tomanović 2018, str. 136.
- ^ Tomanović 2018, str. 126.
- ^ Tomanović 2018, str. 478.
- ^ Tomanović 2018, str. 137.
- ^ Tomanović 2007, str. 67.
Literatura uredi
- Tomanović, Lazar (2018). Memoari. CID, Podgorica.
- Tomanović, Lazar (2007). Putopisna proza. Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi.
Spoljašnje veze uredi
- Budo Simonović-Istraga Kadića
- Matija Bećković-Kadići i Petrovići
- Božo Đuranović - Knjaz Danilo i Kadići - Narodni guslari Branko Perović i Slavko Jeknić-glumci:Sonja Jauković, Miša Janketić, Danilo Lazović
- Priča o Boanu Kadića - Radio Svetigore
- Petar Šobajić - Bjelopavlići i Pješivci
- Milan Mišo Brajović - Bjelopavlići ljudi i običaji
- Ilija Petrović, Crnogorska pohara Kuča