Tonkava
Tonkava je severnoamerički domorodački narod, koji je pre kontakta sa Evropljanima naseljavao delove Teksasa i Oklahome. Jezik naroda Tonkava je jezički izolat. Danas su potomci malobrojnih preživelih federalno priznati pod imenom „Tonkava pleme Indijanaca Oklahome”.
Ukupna populacija | |
---|---|
611 | |
Regioni sa značajnom populacijom | |
![]() ( ![]() | |
Jezici | |
engleski, tonkava | |
Religija | |
hrišćanstvo, pejotizam, tradicionalna plemenska religija | |
Srodne etničke grupe | |
Kulturno srodne grupe: Vičita (Vako, Tavakoni), Kičaj |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f0/Tonkawa_lang.png/220px-Tonkawa_lang.png)
Populacija
urediVeruje se da je u 15. veku Tonkava bilo oko 5.000, a da je do kraja 17. veka njihov broj opao na oko 1.600, kao posledica velike smrtnosti od zaraznih bolesti prenetih iz Evrope na koje Tonkave nisu imale prirodni imunitet, kao i zbog ratovanja sa drugim domorodačkim narodima, naročito Apačima. Do 1921. broj Tonkava je opao na 34,[1] nakon čega njihov broj počinje da raste. Početkom 21. veka broj Tonkava je dostigao broj od 615, koliko je registrovano na popisu stanovništva SAD 2010.[2]
Istorija
urediDugo se verovalo da su Tonkave poreklom iz centralnog Teksasa. Međutim, prema najnovijim saznanjima, Tonkave su naseljavale severoistočnu Oklahomu 1601.[3] Do 1700. snažniji i agresivniji Apači su potisnuli Tonkave na jug do Crvene reke Juga, koja danas predstavlja granicu između Oklahome i Teksasa. Za Tonkave se verovalo da su kanibali, zbog čega su bili u lošim odnosima sa drugim domorodačkim narodima i američkim teksaškim naseljenicima.[4]
Deo Tonkava je 1740-ih, sa Johuanima i drugim domorocima, naseljen u špansku misiju San Gabriel, koja se nalazila na obalama reke San Gabriel na teritoriji Teksasa.[5]
Sa svojim saveznicima Bidajima, Kadoima, Vičitama, Komančima i Johuanima, Tonkave su 1758. napale Lipan Apače u blizini španske misije Santa Kruz de San Saba (koju su uništili).[6]
Tonkave su nastavile seobu ka jugu, naselivši južni deo centralnog Teksasa i severni Meksiko, gde su ušli u savez sa Lipan Apačima.[3][7]
Sa Stivenom Ostinom sklapaju sporazum 1824. kojim su se obavezali da će štititi angloameričke doseljenike od Komanča. Ostin je u to vreme bio agent koji je regrutovao imigrante koji su naseljavani u meksičku državu Koavila i Teksas.[8] Republika Teksas je proglasila nezavisnost 1836. i ujedinila se sa SAD 1846. Tonkave su se na strani teksaških rendžera borile protiv Komanča u Bici kod Plam Krika 1840. i u Bici kod Lit`l Rob Krika 1858.[9]
Između te dve bitke 1854. Tonkave su naseljene u rezervat na reci Brazos u Teksasu.[3]
U toku Američkog građanskog rata Tonkave su bile lojalne Konfederaciji, zbog čega su ih u oktobru 1862. napali domoroci lojalni Uniji, u masakru koji je usledio (Tonkava masakr) od 309 Tonkava ubijeno je njih 133 (uključujući i poglavicu Tonkava Plasida).[10]
Tonkave su se borile na strani američke vojske u bitkama protiv Komanča u Bici kod Blanko Kanjona 1871. i u Bici kod Severne sastavnice Crvene reke Juga 1872.[11]
Preživele Tonkave, njih 92, su preseljene 1884. u Indijansku teritoriju, a 1885. su naseljene u njihov poslednji rezervat na teritoriji današnjeg okruga Kej.[3][11]
Tonkave su 21. oktobra 1891. potpisale sporazum kojim su prihvatili parcelisanje zemlje u kolektivnom vlasništvu, a parcele su zatim podeljene tonkavskim porodicama.[12]
Reference
uredi- ^ 2011 Oklahoma Indian Nations Pocket Pictorial Directory. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. april 2012) Oklahoma Indian Affairs Commission. 2011: 36. Retrieved 8 Feb 2012.
- ^ „2010 Census CPH-T-6. American Indian and Alaska Native Tribes in the United States and Puerto Rico: 2010” (PDF). census.gov.
- ^ a b v g May, Jon D. Encyclopedia of Oklahoma History & Culture, "Tonkawa", Tulsa: Oklahoma Historical Society.
- ^ Jones, William K. “Notes on the History and Material Culture of the Tonkawa Indians.”
- ^ Anderson, Gary C. The Indian Southwest, 1580-1830: Ethnogenesis and Reinvention. str. 85
- ^ Anderson, Gary C. The Indian Southwest. str. 89
- ^ Walker, Jeff (16. 11. 2007). „Chief returns » Local News » San Marcos Record, San Marcos, TX”. Sanmarcosrecord.com. Arhivirano iz originala 27. 09. 2011. g. Pristupljeno 11. 11. 2011.
- ^ „The Tonkawa Story”. Manataka.org. Arhivirano iz originala 16. 11. 2011. g. Pristupljeno 11. 11. 2011.
- ^ Gwynne, S. C. (2011). "Empire of the Summer Moon: Quanah Parker and the Rise and Fall of the Comanches, the Most Powerful Indian Tribe in American History." pp. 7, 211.
- ^ „Bell County Network for Educational Technology”. Bellnetweb.brc.tamus.edu. 30. 09. 2008. Arhivirano iz originala 13. 05. 2008. g. Pristupljeno 11. 11. 2011.
- ^ a b Tonkawa Tribal History. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. maj 2017) The Tonkawa Tribe.
- ^ Deloria Jr., Vine J; DeMaille, Raymond J (1999). "Documents of American Indian Diplomacy Treaties, Agreements, and Conventions, 1775-1979."
Literatura
uredi- Jones, William K. (1969) “Notes on the History and Material Culture of the Tonkawa Indians.” Smithsonian Contributions to Anthropology. Vol. 2, No. 5.
- Anderson, Gary C. (1999). The Indian Southwest, 1580-1830: Ethnogenesis and Reinvention. Norman: University of Oklahoma Press.
- Gwynne, S. C. (2011). Empire of the Summer Moon: Quanah Parker and the Rise and Fall of the Comanches, the Most Powerful Indian Tribe in American History. Scribner. str. 7,211. ISBN 978-1-4165-9106-1.
- Deloria Jr., Vine J; DeMaille, Raymond J. (1999). Documents of American Indian Diplomacy Treaties, Agreements, and Conventions, 1775-1979. University of Oklahoma Press. str. 346—348. ISBN 978-0-8061-3118-4.
Spoljašnje veze
uredi- The Tonkawa Story Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. novembar 2011)