Toplotni pojasevi na Zemlji su izdvojeni pojasevi specifičnih odlika. Javljaju se kao posledica Zemljinog kretanja, revolucije Zemlje. Zemljina osa je nagnuta u odnosu na ekliptiku pod uglom od 66°33′, a ekliptika je nagnuta u odnosu na Sunčev ekvator pod uglom od 23°33′. Ta dva nagiba imaju najveći uticaj na klimu na Zemlji.

Raspored toplotnih pojaseva na Zemlji

Na Zemlji se izdvajaju sledeći toplotni pojasevi:

  • žarki toplotni pojas
  • dva umerena toplotna pojasa
  • dva hladna toplotna pojasa[1]

Žarki toplotni pojas uredi

Žarki toplotni pojas se javlja sa obe strane Ekvatora. Nalazi se između severnog i južnog povratnika (od 23°33′N do 23°33′S) Osnovne odlike su visoke temperature vazduha, kao i karakteristični vetrovi: pasati i antipasati.

Umereni toplotni pojasevi uredi

Umereni toplotni pojasevi su pojasevi koji se nalaze između žarkog i hladnih toplotnih pojaseva. Leže između 23°33′ (povratnici) i 66°33′ (polarnici) na obe polulopte, pa se izdvajaju severni umereni toplotni pojas i južni umereni toplotni pojas. Zapadni vetrovi i morske struje su glavne karakteristike ovih pojaseva.

Hladni toplotni pojasevi uredi

Hladni toplotni pojasevi se nalaze između umerenih toplotnih pojaseva i polova. Zauzimaju prostor od 66°33′ (polarnici) do polova (90°) na obe Zemljine polulopte. U ovim pojasevima duvaju hladni i suvi vetrovi.

Reference uredi

  1. ^ V. Kovačević, S. Topalović. geografija udžbenik za 5.razred, Beograd 2015.