Toplotni pojas
Toplotni pojasevi na Zemlji su izdvojeni pojasevi specifičnih odlika. Javljaju se kao posledica Zemljinog kretanja, revolucije Zemlje. Zemljina osa je nagnuta u odnosu na ekliptiku pod uglom od 66°33′, a ekliptika je nagnuta u odnosu na Sunčev ekvator pod uglom od 23°33′. Ta dva nagiba imaju najveći uticaj na klimu na Zemlji.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/15/The_evolution_of_the_earth_and_its_inhabitants%3B_a_series_delivered_before_the_Yale_chapter_of_the_Sigma_xi_during_the_academic_year_1916-1917_%281918%29_%2814597451667%29.jpg/220px-thumbnail.jpg)
Na Zemlji se izdvajaju sledeći toplotni pojasevi:
- žarki toplotni pojas
- dva umerena toplotna pojasa
- dva hladna toplotna pojasa[1]
Žarki toplotni pojas
urediŽarki toplotni pojas se javlja sa obe strane Ekvatora. Nalazi se između severnog i južnog povratnika (od 23°33′N do 23°33′S) Osnovne odlike su visoke temperature vazduha, kao i karakteristični vetrovi: pasati i antipasati.
Umereni toplotni pojasevi
urediUmereni toplotni pojasevi su pojasevi koji se nalaze između žarkog i hladnih toplotnih pojaseva. Leže između 23°33′ (povratnici) i 66°33′ (polarnici) na obe polulopte, pa se izdvajaju severni umereni toplotni pojas i južni umereni toplotni pojas. Zapadni vetrovi i morske struje su glavne karakteristike ovih pojaseva.
Hladni toplotni pojasevi
urediHladni toplotni pojasevi se nalaze između umerenih toplotnih pojaseva i polova. Zauzimaju prostor od 66°33′ (polarnici) do polova (90°) na obe Zemljine polulopte. U ovim pojasevima duvaju hladni i suvi vetrovi.
Reference
uredi- ^ V. Kovačević, S. Topalović. geografija udžbenik za 5.razred, Beograd 2015.