Tornedalaci su potomci Finaca koji su naselili područja današnje severne Švedske u neposrednoj blizini Tornske doline i dalje ka zapadu.

Tornedalci
Zastava Tornedalaca
Područje oko reke Torne u Švedskoj
Ukupna populacija
 Švedska 30.000–150.000[1] (2010)
Jezici
finski, tornedalski finski (mejankieli), švedski
Religija
Luteranizam
Srodne etničke grupe
Finci, Šumski Finci, Šveđani, Laponci, Koljski Norvežani

Istorija uredi

Tornedalci su migrirali iz današnje jugozapadne Finske, uglavnom iz Hame i Karelije. Naseljavanje je počelo od severnog kraja botnijskog zaliva i duž rečnih dolina reka (Kaliks , Torne i Kemijoki). Migracije su krenule najkasnije do početka 14. veka, ka područjima koja su Rusi i Kareli slabije kontrolisani.

Populacija uredi

Švedska ne prepoznaje manjinske grupe na popisu stanovništva, ali se broj ljudi koji se izjašnjava kao „Tornedalci” obično kreće između 30.000 i 150.000. Procenu veličine populacije komplikuje činjenica da je područje Tornedalaca udaljeno i slabo naseljeno i posebno pogođeno urbanizacijom i nezaposlenošću. Tokom 2006. godine u Švedskoj je sprovedeno veliko radijsko istraživanje, gde su se ljudi izjašnjavali da li govore finski/tornedalski jezik. Rezultat toga je da 469.000 osoba u Švedskoj tvrdi da razume ili govori finski i/ili tornedalski. Onih koji kažu da govore/razumeju tornedalski je između 150.000 i 175.000.

Literatura uredi

Bengt Pohjanen je tornedalski pisac koji je napisao prvi roman na tornedalskom, jeziku Tornedalaca. Pisao je drame, scenarije, pesme i opere. On je trojezičan u svom pisanju.

Roman Populärmusik från Vittula (Popularna muzika Vitula; 2000) tornedalskog pisca Mikaela Niemija je bio jako popularan kako u Švedskoj, tako i u Finskoj. Roman se sastoji od živopisnih priča o svakodnevnom životu u tornedalskom gradu Pajala. Roman je adaptiran za nekoliko scenskih produkcija, kao i za film 2004. godine.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Popis stanovništa Rusije”. Popis. Arhivirano iz originala 04. 12. 2013. g. Pristupljeno 14. 9. 2017.