Tripsi ili pepelnice su grupa malih insekata sa krilima.

Tripsi
Vremenski raspon: 299–0 Ma
Perm - Danas
Krilate i beskrilne forme
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Klasa: Insecta
(nerangirano): Eumetabola
(nerangirano): Paraneoptera
Red: Thysanoptera
Haliday, 1836
Podredi & familije

Terebrantia

Adiheterothripidae
Aeolothripidae
Fauriellidae
Hemithripidae
Heterothripidae
Jezzinothripidae
Karataothripidae
Melanthripidae
Merothripidae
Scudderothripidae
Stenurothripidae
Thripidae
Triassothripidae
Uzelothripidae

Tubulifera

Phlaeothripidae
Rohrthripidae
Sinonimi

Physopoda[1]

Izgled uredi

Duge su od pola milimetra do skoro jednog i po centimetra. Telo im je vitko, valjkasto ili pljosnato, sa jakim spoljašnjim skeletom crne, žute ili kestenjaste boje. Neke vrste nemaju krila, ali kod onih koje ih imaju, krila su uska i duga, sa dugačkim resastim dlačicama po rubovima. Složene oči su ili male i smeštene sa obe strane glave ili su veće i bliže sredini glave.[2]

Areal i stanište uredi

Ovo je kosmopolitska grupa, koja se sreće od subpolarnog klimatskog pojasa do pustinja, a žive i na većim nadmorskim visinama. Najčešće žive na poljima, odnosno biljkama, posebno cveću, ali se neke vrste mogu naći na trulim deblima, u panjevima, senu, stelji, kao i u podzemnim hodnicima koje su napravile druge životinje.[2]

Ishrana uredi

Veći broj vrsta su biljojedne i usnim aparatom prilagođenim za bodenje i sisanje piju biljne sokove. Malobrojne mesojedne vrste sisaju tečnost iz tela biljnih vašiju, pregljeva ili larvi insekata.[2]

Značaj za čoveka uredi

Većinu vrsta čovek smatra štetočinama jer hraneći se biljkama, mogu da prenesu viruse, izazovu izobličenja u toku rasta biljaka i sprečavanje nastanka ploda. Međutim, neke vrste žive na račun isključivo divljih vrsta, a one koje napadaju korove, kao i one koje se hrane biljnim vašima, smatraju se čak i korisnim.[2]

Taksonomija uredi

Familije uredi

Rodovi uredi

Vrste uredi

Reference uredi

  1. ^ Fedor, Peter J.; Doricova, Martina; Prokop, Pavol; Mound, Laurence A. (2010). „Heinrich Uzel, the father of Thysanoptera studies” (PDF). Zootaxa. 2645: 55—63. doi:10.11646/zootaxa.2645.1.3 . 
  2. ^ a b v g Markon E, Monđini M. 2000. Sve životinje sveta. IKP Evro, Beograd.

Spoljašnje veze uredi