Три мускетара (film iz 1993)

Tri musketara (engl. The Three Musketeers) američka je akciona pustolovna filmska komedija iz 1993. godine u režiji Stivena Hereka, po scenariju Dejvida Laferija.[1] Glavne uloge tumače Čarli Šin, Kifer Saderlend, Kris O'Donel, Oliver Plet, Tim Kari i Rebeka De Morni.

Tri musketara
Filmski poster
Izvorni naslovThe Three Musketeers
RežijaStiven Herek
ScenarioDejvid Laferi
ProducentRodžer Bernbaum
Džo Rot
Glavne ulogeČarli Šin
Kifer Saderland
Kris O’Donel
Oliver Plet
Tim Kari
Rebeka de Morni
MuzikaMajkl Kejmen
Direktor
fotografije
Din Semler
MontažaDžon F. Link
Producentska
kuća
Walt Disney Pictures
Caravan Pictures
DistributerBuena Vista Pictures Distribution
Godina1993.
Trajanje105 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Veb-sajtmovies.disney.com/the-three-musketeers
IMDb veza

Atos, Portos i Aramis zajedno sa D'Artanjanom pokušavaju da spreče lukavog kardinala Rišeljea da izvrši zao plan i tako štiteći kralja i svoju zemlju započinju veliku pustolovinu.

Radnja uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Francuska, 1625, mladi D'Artanjan odlazi u Pariz da bi ostvario svoj san, da postane musketar. Međutim, kada stigne tamo, otkriva da je kardinal Rišelje, premijer kralja Luja XIII, naredio njegovo raspuštanje, a ostalo je samo nekoliko sećanja na ono što je ranije bilo kraljeva specijalna garda. Tužan i ljut, na kraju nesvesno izaziva najistaknutije musketare na duel: Atosa, Portosa i Aramisa, koji takođe zanemaruju demobilizaciju. Nakon ove serije izazova, musketari shvataju da će imati duel sa istom osobom, i to shvataju kao šalu, formirajući zajedno grupu koja nastoji da zaštiti monarhiju od mahinacija kardinala, koji zaustavlja musketare, poznato je da žudi za moći.

Kardinal nije hteo sam da preduzima svoje intrige, računajući na saučesništvo kapetana Rošfora, komandanta kardinalove garde i koji nema poštovanja prema trojici musketara, a još manje prema D'Artanjanu, čiji ga je otac ostavio jednookog. On je u dosluhu sa ledi de Vinter, saveznicom i vezom kardinala sa vojvodom od Bakingema, miljenikom engleskog kralja, sa kojim kardinal želi da sklopi savez. Kvartet musketara progone plaćenici i lovci na glave koje je Rišelje poslao dok je kretao za Kale, gde će se de Vinter ukrcati u Englesku uz tajni ugovor kardinala sa Bakingemom, što je jasan dokaz izdaje, ona hvata D'Artanjana, ali musketari ga spasavaju, a brat lorda de Vintera, u znak osvete za ubistvo svog brata od strane Milejdi, predaje je vlastima, ali je Atos prepoznaje, to je njegova nekadašnja žena: Sabin, koju je predao vlastima koje su je tražile za taj zločin; neposredno pre pogubljenja, Sabin kaže Atosu, koji joj je do tada još uvek ispovedao ljubav, da Rišelje namerava da ubije kralja na njegov rođendan, a zatim ona skače sa litice.

Musketari pozivaju svoje pratioce da ispune svoju dužnost, i, na pojavljivanju kralja na njegov rođendan, D'Artanjan otkriva snajperistu i uspeva da na vreme odbije hitac, ali kardinalova garda odvodi Luja XIII i kraljicu Anu od Austrije u zarobljeništvo; čitava grupa musketara, sada ujedinjenih, suočava se sa kardinalovim ljudima da spasu kralja, D'Artanjan se bori sa Rošforom koji mu otkriva da je on ubica svog oca, Gaskonjac uspeva da osveti svog oca ubivši Rošfora nakon blisko duela, i u tom procesu, vraća očev mač, koji je ranije uzeo Rošfor; Tri musketara progone Rišeljea do katakombi, gde on beži u čamcu, u kojem Aramis, koji je nekim čudom preživeo hitac kardinala nepovređen, sprema da ga zarobi, ali ga kralj zaustavlja, dok ga je ovaj pogodio i bacio Rišeljea u vodu.

Tri musketara i D'Artanjan izlaze pred kralja, a on, za nagradu, odlučuje da ispuni san Gaskonjca, i imenuje ga musketarom, na radost ostatka musketara i dame u društvu kraljice, koja je već bila zainteresovana za njega, po izlasku iz palate Luvr, ispada da D'Artanjana čeka još jedan duel, ali ovoga puta četvorica podižu sablje uz moto: „svi za jednog i jedan za sve”, a cela garda musketara progoni dueliste, koji panično beže.

Reference uredi

  1. ^ „AFI Catalog The Three Musketeers”. catalog.afi.com. Pristupljeno 20. 3. 2024. 

Spoljašnje veze uredi