Univerzitet u Tibingenu

Univerzitet u Tibingenu (nem. Eberhard Karls Universität Tübingen, lat. Universitas Eberhardina Carolina), zvanično „Eberhard Karls univerzitet Tibingen“, je državni istraživački univerzitet osnovan 1477. godine, koji se ubraja u najstarije i najslavnije univerzitete u Nemačkoj. Jedan je od jedanaest elitnih univerziteta uvrštenih u Inicijativu izvrsnosti (Exzellenzinitiative) od strane vlade SR Nemačke. Osnovao ga je grof Eberhard, koji je kasnije postao i vojvoda regije Virtemberg. U svom nazivu nosi i prvo ime virtemberškog vojvode Karla Ojgena (nem. Karl Eugen). U slavne studente ovog univerziteta ubrajaju se filozofi Georg Vilhelm Fridrih Hegel, Fridrih Vilhelm Jozef fon Šeling, Ernst Bloh i Manfred Frank, pesnik Fridrih Helderlin, naučnici Johan Kepler, Alojz Alchajmer i Hans Gajger, teolozi Filip Melanhton, David Štraus, Paul Tilih i Miroslav Volf, dva predsednika (Roman Hercog i Horst Keler) i jedan kancelar SR Nemačke (Kurt Georg Kizinger), kao i šefovi diplomatije Konstantin fon Nojrat i Klaus Kinkel. Hegel, Šeling i Helderlin su delili sobu na Tibingenu i to prijateljstvo ostavilo je traga na njihovom kasnijem stvaralaštvu, izvršivši presudan uticaj na tok nemačke klasične idealističke filozofije i stvaranje ranog romantičarskog pokreta u Evropi. Na univerzitetu je dosad radilo deset nosilaca Nobelove nagrade, kao i papa Benedikt XVI. Osam alumnista je ovenčano Nobelovom nagradom.

Univerzitet u Tibingenu
Eberhard Karls Universität Tübingen
Nova aula
lat. Universitas Eberhardina Carolina
MotoAttempto!
Tipdržavni
Osnivanje1477.
OsnivačEberhard V vojvoda od Virtemberga
Budžet479 mil. evra
RektorBernd Engler
Akademsko osoblje3.604
Administrativno
osoblje
1.375
Broj studenata28.515 (zimski semestar 2016/17)
Preddiplomci21.800 (2016/17)
Postdiplomci4.600 (2016/17)
Broj fakulteta7
LokacijaTibingen,  Nemačka
Kampusurban (univerzitetski grad)
Boje   
AfilijacijeGerman Universities Excellence Initiative,
MNU
Veb-sajtwww.uni-tuebingen.de

Tibingen se ubraja u klasične nemačke univerzitete, poput onih u Hajdelbergu, Marburgu, Frajburgu, Getingenu i Jeni istorijski smatrane za najpretižnije u toj zemlji. Postoji izvesno istorijsko rivalstvo između Hajdelberga i Tibingena, analogno rivalstvu između prestižnih britanskih univerziteta u Oksfordu i Kembridžu. Iako se smatra da Tibingenom vlada elitistički duh, pa se još 1900. o studentskom bratstvu u Tibingenu govorilo kao o ”vođi nacije” ("Führer der Nation"), univezitet je ipak bio centar studentske pobune 1968. Tibingen je centar i jednog od najstarijih akademskih bratstava u Evropi - Corps Rhenania Tübingen, koje i danas neguje tradiciju akademskog mačevanja.

Univerzitetske klinike, čiji je broj veći od ukupnog broja medicinskih ustanova u obližnjem, nekoliko puta većem gradu Štutgartu, čine Tibingen jednim od najznačajnijih medicinskih centara Nemačke i bitno doprinose ukupnom budžetu univerziteta, koji je za 2014. godinu iznosio preko 479 miliona evra. U zimskom semestru 2013/2014 bilo je upisano oko 28.700 studenata, od čega 11% stranih.

Spoljašnje veze uredi