Prvoslav Vujčić
Prvoslav Vujčić (Požarevac, 20. jul 1960) srpski je književnik, pesnik, prevodilac i kolumnista.[1]
Prvoslav Vujčić | |
---|---|
![]() Prvoslav Vujčić, 2009. godine | |
Datum rođenja | 20. jul 1960. |
Mesto rođenja | Požarevac, NR Srbija FNR Jugoslavija |
Prebivalište | Toronto, Ontario, Kanada |
Nagrade | „Zmajeva”, „Minerva”, nagrada „Književne kritike” |
Biografija Uredi
Prvoslav Vujčić rođen je 20. jula 1960. godine od oca Jefrema (1932–1996) i majke Nadežde (1936–2015) u opštoj bolnici u Požarevcu gde je završio osnovnu školu i gimnaziju (društveno-jezički smer) koju je pohađao od 1975. do 1979. godine. Odrastao je u delu grada koji se zove Burjan.[2] Vujčićeva zbirka poezije „Razmišljanja jednog leša” registrovana je u Jugoslovenskoj autorskoj agenciji 1983. ali je pred samo objavljivanje sudskom odlukom od strane Saveza komunista zabranjena pod obrazloženjem da je „moralno-politički nepodobna za socijalistički sistem i društvo”.[3] Knjiga je objavljena posle dve decenije (2004.) i obuhvata tri dela: Kartoteka promašaja, Kremirani paviljon i Ekshumacija. Vujčić je 1984. kazivao pesme na gostovanju u rudničkoj jami u Tuzli zbog čega su ga „rudari poneli na rukama a vlast dodelila sedmodnevni zatvor”.[4] U tuzlanskom zatvoru napisao je zbirku „Kastriranje vetra” koju je posvetio svom ocu Jefremu. Izašla je iz štampe posle više od dve decenije (2005) a pogovor je napisao Dragomir Brajković. Jedan je od organizatora demonstracija protiv NATO agresije nad Srbijom i Crnom Gorom 1999. koje su (kada je reč o srpskoj dijaspori) jedino u Torontu trajale svih 78 dana.[5] Jedan je od osnivača dobrotvornog fonda „Car Lazar” u dijaspori i organizacije „Knez Miroslav” u Bijelom Polju. Pisao je za „Književnu reč”, „Književne novine” i za „Novine” gde je bio urednik feljtona „Srpsko pravoslavlje”. Preveden je na više jezika i pesme mu se nalaze u mnogim antologijama (među kojima i „Srpski pisci u rasejanju 1914–2014”).[6]
Član je Srpske književne zadruge od 2003. godine, Udruženja književnika Srbije od 2004. godine, Udruženja književnika Srpske od 2008. godine i Internacionalnog udruženja pesnika (Sjedinjene Američke Države). Počasni je član Udruženja književnih stvaralaca (Kanada). Internacionalno udruženje pesnika proglasilo ga je 2007. godine ambasadorom poezije Sjedinjenih Američkih Država. Osnivač je Urbanog književnog kruga.[7] Nosi nadimak Pirs po irskom pesniku Patriku Pirsu.[8]
Od 31. januara 1987. godine živi u Kanadi.[9] Otac je četvoro dece (Dimitrije, Đurađ, Jefimija i Teodora).[7][10]
Dela Uredi
- „Razmišljanja jednog leša” (Beogradska knjiga, 2004)[a]
- „Beograde, dobro je, bi’ iz Toronta tebi” (Beogradska knjiga, 2004)[b]
- „Kastriranje vetra” (Beogradska knjiga, 2005)[v]
- „Deveto koleno sve/mira” (Beogradska knjiga, 2005)[g]
- „Wet” (UBC Canada Press, 2013)
- „Repatriates” (UBC Canada Press, 2013)
- „Catching Saliva” (UBC Canada Press, 2013)
- „A Few Good Little Thoughts” (UBC Canada Press, 2013)
- „Thoughts of a Corpse” (UBC Canada Press, 2014)
- „Belgrade, It's All Good” (UBC Canada Press, 2014)
- „Castration of the Wind” (UBC Canada Press, 2014)
- „Ninth Step of the Universe” (UBC Canada Press, 2014)
- „Vlažno” (UBC Canada Press, 2014)
- „Povratnici” (UBC Canada Press, 2014)
- „Hvatanje pljuvačke” (UBC Canada Press, 2014)
- „Nekoliko lepih malih misli” (UBC Canada Press, 2014)
Nagrade i priznanja Uredi
Dobio je nagrade: „Zmajevu” za knjigu u rukopisu (Beograd, Srbija), „Zmajevu” za pesmu (Beograd, Srbija), nagradu „Minerva” za širenje istine o Srbima životnim delom i pisanom rečju (Toronto, Kanada) i nagradu „Književne kritike” za pesmu (Sjedinjene Američke Države).
Galerija Uredi
-
Sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, 1992. godine
-
U prostorijama Udruženja književnika, 2004. godine
-
Na Sajmu knjiga sa Dobricom Erićem, 2004. godine
-
Intervju sa Dragoslavom Šekularcem, 2006. godine
Napomene Uredi
- ^ Knjiga se nalazi u Biblioteci Matice srpske
- ^ Knjiga se nalazi u Biblioteci Matice srpske
- ^ Knjiga se nalazi u Kongresnoj biblioteci
- ^ Knjiga se nalazi u Kongresnoj biblioteci
Izvori Uredi
- ^ Radio-televizija Srbije (2004). „Intervju, RTS ~ Prvoslav Vujčić, književnik”. Pristupljeno 13. 3. 2023.
- ^ dijaspora, Srpska (24. 02. 2004). „Svaki Srbin roman za sebe”. Pristupljeno 24. 10. 2017.
- ^ Bar None Group (4. 10. 2016). „Ginsberg, Whitman, Banned Poetry and a Supermarket in California”. Pristupljeno 17. 5. 2017.
- ^ Prvoslav Vujčić, Kastriranje vetra, str. 7, Beogradska knjiga. 2005. ISBN 978-86-7590-107-5.
- ^ Politika (28. 3. 2004). „Otadžbina na Gembl aveniji”. Pristupljeno 23. 6. 2017.
- ^ Srpska enciklopedija XX veka (16. 1. 2015). „Srpski pisci u rasejanju 1914–2014”. Arhivirano iz originala 01. 05. 2019. g. Pristupljeno 28. 5. 2019.
- ^ a b Urbani književni krug (16. 5. 2013). „Biografija Prvoslava Vujčića”. Pristupljeno 27. 7. 2013.
- ^ Urbani književni krug (16. 5. 2013). „Biografija Prvoslava Vujčića na engleskom”. Pristupljeno 10. 2. 2019.
- ^ Urbani književni krug (07. 08. 2014). „Francuski margarin s „društvene” mreže u srpskoj narodnoj nošnji”. Pristupljeno 24. 10. 2017.
- ^ Migrating Memories: Central Europe in Canada Volume I - Literary Anthology (na engleskom). CEACS. 2010. ISBN 978-86-7746-233-8. str. 306—308..