Fišek (municija)
Fišek (engl. paper cartridge) je vrsta municije za ručno vatreno oružje, koja se koristila od kraja 16. veka (kod arkebuza i musketa) do uvođenja modernog metka sa metalnom čaurom krajem 19. veka. Fišek se sastojao od okruglog zrna (kuršum) i barutnog punjenja obavijenih papirom - obezbeđujući naboj za jedan hitac.[1][2][3]

Istorija
urediMusketa se pojavila 1521. u Španiji, a 1525. u Francuskoj. Pribor za punjenje muskete fitiljače pre uvođenja fišeka su sačinjavali: šipke za nabijanje baruta i kuglice, barutnica za nošenje desetak drvenih ili bakarnih cevčica sa barutom namenjenim za punjenje cevi, flaša ili rog za nošenje baruta za potprašivanje, kožna kesica (torba) za nošenje kuglica i fitilj (dug do 4 m o ramenom kaišu-pri vlažnom vremenu nosio se u džepu ili pod šeširom). Od druge polovine 16. veka barutna punjenja i kuglice pakovani su i nošeni zajedno, kao fišeci.[1] Za razliku od modernog metka sa metalnom čaurom, fišek nije sadržao sredstvo za paljenje, pa je barut u cevi (kroz rupicu, tzv. falja) paljen posebnim mehanizmom na musketi, zvanim taban.[4]
Karakteristike
urediProizvođač/korisnik | Model oružja | Kalibar (mm/inča) | Masa zrna (g) | Masa baruta (g) |
---|---|---|---|---|
Muskete kremenjače[5] | ||||
Habzburška monarhija | Musketa M1770 | 18,3/0,72 | 30,6 | 12-13[a] |
Kraljevina Francuska | Musketa M1776 | 17,5/0,69 | 23,8 | 4,5[b][6]-12,3 |
Habzburška monarhija | Karabin M1790 | 15,6/0,61 | 21,8 | 5,5 |
SAD | Muskete M1812-1840 | 17,5/0,69 | 25,2 | 4,5[6]-10,4 |
Muskete kapislare[7] | ||||
SAD | Musketa M1841 | 17,5/0,69 | 32,72 | 4,5[6]-8,42 |
Habzburška monarhija | Konzole M1837-1842 | 17,8/0,70 | 22 | 4,2 |
Puške kapislare[8] | ||||
SAD | Harpers Feri M1841 | 13,7/0,54 | 25,92 | 3,2-3,9 |
SAD | Izolučena musketa M1842 | 17,5/0,69 | 45,36 | 7,13 |
SAD | M1841-1855 | 14,7/0,58 | 35,96 | 3,9 |
Habzburška monarhija | M1847 | 17,6/0,692 | 40 | 4,5 |
Konfederativne Američke Države | M1861-1865 | 13,7/0,54 | 25,92 | 3,2-3,9 |
Velika Britanija | Enfild M1853 | 14,65/0,577 | 33,7-34,34 | 4-4,41 |
Habzburška monarhija | Lorenc M1855 | 13,9/0,547 | 26-28 | 4-4,5 |
Švajcarska | M1859 | 18/0.708 | 36 | 4,5 |
Kapislare-ostraguše[v][9] | ||||
SAD | Kolt M1862[g] | 14,2/0,56 | 31,75 | 2,92-3,56 |
Kneževina Srbija | Grin M1867 | 13,9/0,547 | 26-28 | 4-4,5 |
Oružje | Kalibar (inča/mm) | Masa zrna (g) | Masa baruta (g) | Brzina zrna (m/s) | Kinetička energija (j) |
---|---|---|---|---|---|
Revolver kapislar | 0,31/7,9 | 2,9 | 0,5-1,0 | 152-180 | do 47 |
Revolver kapislar | 0,36/9,2 | 4,5 | 1,0-1,4 | 195-216 | oko 90 |
Revolver kapislar | 0,44/11,2 | 8,3 | 1,6-2,6 | 222-256 | oko 200 |
Pištolj kapislar | 0,54/13,7 | 15,3 | 2,3 | 195 | oko 290 |
Pištolj kapislar | 0,58/14,7 | 19 | 2,6 | 207 | oko 400 |
Musketa | 0,54/13,7 | 15,3 | 4,5 | 427 | oko 1.350 |
Musketa | 0,58/14,7 | 19 | 4,5 | 320 | oko 970 |
Musketa | 0,69/17,5 | 32 | 4,5 | 190 | oko 570 |
Musketa | 0,70/17,8 | 33,3 | 4,5 | 182 | oko 550 |
Napomene
uredi- ^ Masa baruta u fišecima iz 18. veka je 2-3 puta veća nego u fišecima iz 19. veka, zbog progresivnog poboljšanja kvaliteta baruta.
- ^ Kvalitetnog baruta.
- ^ Puške prelaznog tipa jesu sprednjače prepravljene u ostraguše. Neke, tzv. kapislare-ostraguše, koristile su papirne fišeke.
- ^ Koltova revolverska puška (sa dobošem, kao kod revolvera kapislara).
Reference
uredi- ^ a b Gažević, Nikola (1973). Vojna enciklopedija (knjiga 5). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 660—661.
- ^ Byam, Michele (1990). Oružje i oklopi. Mladinska knjiga (1. izd izd.). Zagreb: Mladost. str. 40. ISBN 86-307-0312-1. OCLC 441740655.
- ^ Gažević, Nikola (1973). Vojna enciklopedija (knjiga 10). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 334.
- ^ Gažević, Nikola (589). Vojna enciklopedija (tom 9). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 589.
- ^ Hojem 1981, str. 14.
- ^ a b v Rid 2016, str. 19.
- ^ Hojem 1981, str. 28.
- ^ Hojem 1981, str. 51.
- ^ Hojem 1981, str. 97.
- ^ „Load Charts – GOEX” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2025-04-09.
Literatura
uredi- Hoyem, George A. (1981). The History and Development of SMALL ARMS AMMUNITION Volume I — Martial Long Arms: Flintlock Through Rimfire [Istorija i razvoj municije za ručno oružje, Deo prvi - Vojničke puške: Od kremenjača do ivičnog paljenja, napisao Džordž Hojem]. Tacoma, Washington USA: Armory Publications. ISBN 0-9604982-8-1.
- Reid, Stuart (2016). THE FLINTLOCK MUSKET: Brown Bess and Charleville 1715–1865 [Musketa kremenjača: Smeđa Bes i Šarlevil 1715-1865, napisao Stjuart Rid]. Oxford: Osprey Publishing. str. 19. ISBN 978-1-4728-1096-0.
- Law, Richard; Brookesmith, Peter (1996). The Fighting Handgun: An illustrated history from the flintlock to automatic weapons [Pištolj u borbi: od kremenjaša do automatskog oružja, napisali Ričard Lo i Piter Bruksmit]. London: Arms and Armour Press. ISBN 1-85409-231-6.