Verena „Freni“ Šnajder (nem. Verena „Vreni“ Schneider) je bivša švajcarska alpska skijašica. Trostruka je pobednica u ukupnom poretku Svetskog kupa, olimpijska i svetska šampionka. Jedna je od najuspešnijih alpskih skijašica u istoriji Svetskog kupa, u kom je zabeležila 55 pobeda. Ispred nje su po broju pobeda u Svetskom kupu samo Mikejla Šifrin, Anemari Mozer-Prel i Lindsi Von. U sezoni 1988/89. ostvarila je 14 pobeda, rezultat koji je nadmašila Mikejla Šifrin u sezoni 2018/19..

Freni Šnajder
Lični podaci
Datum rođenja(1964-11-26)26. novembar 1964.(59 god.)
Mesto rođenjaElm, Švajcarska
Državljanstvošvajcarsko
Informacije o karijeri
Disciplinespust, slalom, veleslalom, superveleslalom, kombinacija
Olimpijske igre
Učešća3
Medalje5 (3 zlatne, 1 srebrna, 1 bronzana)
Svetsko prvenstvo
Učešća4
Medalje6 (3 zlatne, 2 srebrne, 1 bronzana)
Svetski kup
Sezone11 (1984-1995)
Pobede55
Podijumi101
Veliki kristalni globus3 (1989, 1994, 1995)
Mali kristalni globus11 (5 u veleslalomu, 6 u slalomu)
Ažurirano: 9. mart 2019.
Osvojene medalje
Olimpijske igre
Zlatna medalja — prvo mesto 1988. Kalgari veleslalom
Zlatna medalja — prvo mesto 1988. Kalgari slalom
Zlatna medalja — prvo mesto 1994. Lilehamer slalom
Srebrna medalja — drugo mesto 1994. Lilehamer kombinacija
Bronzana medalja — treće mesto 1994. Lilehamer veleslalom


Svetska prvenstva
Zlatna medalja — prvo mesto 1987. Kran Montana veleslalom
Zlatna medalja — prvo mesto 1989. Vejl veleslalom
Srebrna medalja — drugo mesto 1989. Vejl kombinacija
Srebrna medalja — drugo mesto 1989. Vejl slalom
Zlatna medalja — prvo mesto 1991. Salbah-Hinterglem slalom
Bronzana medalja — treće mesto 1991. Salbah-Hinterglem kombinacija

Biografija uredi

Počela je da skija sa četiri godine. Uskoro je pokazala svoj talenat pobeđujući u trkama svoje vršnjake ali i znatno starije takmičare. Kao šesnaestogodišnjakinja ostala je bez majke, pa je zajedno sa svoja braćom i sestrama morala da se samostalno brine o domaćinstvu.

U Svetskom kupu je debitovala 14. decembra 1984. u Madoni di Kampiljo[1] u slalomskoj trci. Trku je završila na devetom mesu i na taj način osvojila svoje prve bodove. Tri dana kasnije u Santa Katerini pobedila je u veleslalomu, što je bila njena prva pobeda u Svetskom kupu. Na Svetskom prvenstvu 1985. u Bormiju je važila za favorita ali joj je najbolji plasman bilo dvanaesto mesto.

U sezoni 1985/86. ostvarila je tri pobede u veleslalomu i mali kristalni globus u istoj disciplini. Pored toga po prvi put se plasirala među prve tri u superveleslalomu i slalomu. Naredne sezone ostvaruje prvu pobedu u slalomu, koji će joj u narednim godinama postati omiljena disciplina. I sezoni 1986/87. nastavlja svoju dominaciju u veleslalomu. Na kraju sezone je podelila mali kristalni globus u ovoj disciplini sa Marijom Valizer. Iste sezone na Svetskom prvenstvu u Kran Montani osvojila je zlatnu medalju u veleslalomu.

Sezona 1987/88. je bila veoma uspešna za Freni Šnajder, ne toliko u Svetskom kupu koliko na Zimskim olimpijskim igrama u Kalgariju na kojima je osvojila zlatne medalje u slalomu i veleslalomu. Krajem sezone doživela je tešku povredu u Aspenu. Te godine je izabrana za sportistkinju godine u Švajcarskoj.

Sezona 1988/89. joj je bila najuspešnija u karijeri. Ostvarila je pobeda u šest od sedam veleslalomskih trka, u svih sedam trka u slalomu, kao i u jedinom takmičenju u kombinaciji koje je održano te sezone. Tako je nadmašila rekord Ingemara Stenmarka od 13 pobeda u jednoj sezoni, treba reći i da nije bila poražena u jedanaest uzastopnih trka. Jedini poraz u slalomu je doživela od Mateje Svet na Svetskom prvenstvu u Vejlu. Na istom takmičenju ponovila je uspeh iz Kran Montane i osvojila zlato u veleslalomu. Pet pobeda u slalomu obezbedilo joj je ponovo mali kristalni globus. Zanimljivo je da te sezone nije ostvarila nijednu pobedu u veleslalomu, po prvi put od 1984.

Sezonu 1990/91. je završila se dve pobede u veleslalomu i jednom pobedom u slalomu. Na Svetskom prvenstvu 1991. u Zalbah-Hinterglemu osvojila je zlatnu medalju u slalomu i bronzanu u kombinaciji. Pred Zimske olimpijske igre 1992. u Albervilu Freni Šnajder je ubrajana među favorite. Međutim, u veleslalomu je bila diskvalifikovana dok je u slalomu bila tek sedma.

U sezoni 1992/93. ostvarivala je veoma promenljive rezultate a razlog tome su bili bolovi u leđima. U slalomu je osvojila mali kristalni globus ali je na Svetskom prvenstvu 1993. u Morioki ostala bez plasmana i slalomu i u veleslalomu.

Sezona 1993/94. je ponovo protekla u znaku dominacije Freni Šnajder. Iako u veleslalomu nije ostvarila nijednu pobedu, u slalomu je bila sedam puta najbrža i dva puta druga na deset trka. Zahvaljujući solidnim rezultatima u spustu i superveleslalomu bila je po drugi put najbolja u ukupnom poretku Svetskog kupa. Na Zimskim olimpijskim igrama u Lilehameru osvojila je zlato u slalomu, srebro u kombinaciji i bronzu u veleslalomu.

Sezona 1994/95. je bila poslednja u karijeri Freni Šnajder. Te sezone ostvarila je četiri pobede u slalomu i pet podijuma u veleslalomu. Odluka o pobednici u ukupnom poretku Svetskog kupa je odlučena na poslednjoj trci sezone u kojoj je Šnajderova trijumfovala i tako sa samo šest bodova prednosti osvojila veliki kristalni globus ispred Katje Zajcinger.

Osvojeni kristalni globusi uredi

Sezona Disciplina
1986. Veleslalom
1987. Veleslalom
1989. Ukupno
1989. Veleslalom
1989. Slalom
1990 Slalom
1991. Veleslalom
1992. Slalom
1993. Slalom
1994. Ukupno
1994. Slalom
1995. Ukupno
1995. Veleslalom
1995. Slalom

Pobede u Svetskom kupu uredi

55 pobeda (20 u veleslalomu, 34 u slalomu i 1 u kombinaciji)

Slalom

Datum Mesto
17. decembar 1986.   Kurmajor
14. februar 1987.   Sen Žerve Le Ben
24. januar 1988.   Bad Gaštajn
16. decembar 1988.   Altenmarkt u Pongauu
20. decembar 1988.   Kurmajor
3. januar 1989.   Maribor
8. januar 1989.   Melau
15. januar 1989.   Grindelvald
3. mart 1989.   Furano
10. mart 1989.   Šigakogen
25. novembar 1989.   Park Siti
6. januar 1990.   Pjankavalo
9. januar 1990.   Hinterštoder
21. januar 1990.   Maribor
18. mart 1990.   Ore
11. mart 1991.   Lejk Luiz
30. novembar 1991.   Leh na Arlbergu
18. januar 1992.   Maribor
29. februar 1992.   Narvik
6. januar 1993.   Maribor
17. januar 1993.   Kortina d'Ampeco
19. mart 1993.   Vemdalen
28. mart 1993.   Ore
28. novembar 1993.   Santa Katerina
19. decembar 1993.   Sankt Anton am Arlberg
9. januar 1994.   Altenmarkt u Pongauu
23. januar 1994.   Maribor
5. februar 1994.   Sijera Nevada
10. mart 1994.   Mamot Mauntin
20. mart 1994.   Vejl
27. novembar 1994.   Park Siti
18. decembar 1994.   Sestrijere
26. februar 1995.   Maribor
19. mart 1995.   Bormio

Veleslalom

Datum Mesto
17. decembar 1984.   Santa Katerina
17. mart 1985.   Votervil Vali
6. januar 1986.   Maribor
19. januar 1986.   Oberštaufen
20. mart 1986.   Votervil Vali
6. decembar 1986.   Votervil Vali
5. januar 1987.   Salbah-Hinterglem
13. februar 1987.   Mežev
22. mart 1987.   Sarajevo
5. januar 1988.   Tinj
28. novembar 1988.   Le Menuir
18. decembar 1988.   Val Coldana
6. januar 1989.   Švarcenberg
7. januar 1989.   Švarcenberg
21. januar 1989.   Tinj
8. mart 1989.   Šigakogen
11. januar 1991.   Kranjska Gora
17. mart 1991.   Vejl
8. decembar 1991.   Santa Katerina
5. januar 1992.   Oberštaufen

Kombinacija

Datum Trka
16. decembar 1988.   Altenmarkt u Pongauu

Izvori uredi

  1. ^ Sajt FIS, Pristupljeno 29. 4. 2013.

Spoljašnje veze uredi