Halojzit
Halojzit (Halloysite, Al2(Si2O5)(OH)4) mineral je koji spada u podgrupu kaolinita. Pored elemnata koji ulaze u hemijski sastav, Al, Si, H2O, halojzit često sadrži manje količine primesa: Cr, Ni, Zn, Ca, Mg, Cu i Fe. Kristališe monoklinično. Boje je bele sa žutim ili crvenkastim nijansama. Sjaj halojzita je sličan sjaju voska. Tvrdine je 2. Javlja se u mikrokristalastim, samo pomoću elektronske mikroskopije, vidljivim agregatima, retko kristalima. Prilikom rasta kristala dolazi do povijanja listova tako da se obrazuju cevčice valjkastog oblika. Javlja se često i u bubrežastim ili u zemljastim masama. Nastaje egzogeno sa kaolinitom i ilitom.
Hemizam uredi
Hemijski sastav halojzita je prilično postojan. Mogu se javiti varijateti sa Cr i Ni. Varijatet sa Cr naziva se milošinom, a sa Ni-Ni halojzit.
Fizičke osobine uredi
U pogledu boje, čisti halojziti su istovetni sa kaolinitom. Milošin je karakteristične plave boje, dok je Ni-halojzit zelen do plavo zelen. Prozračan do providan mineral, staklastog sjaja. Agregati pokazuju mat sjaj. Tvrdine 1-2, a specificne mase 2,20.
Dijagnostičke osobine uredi
Halojzitske gline se mikroskopski veoma teško razlikuju od kaolinitskih. Za identifikaciju halojzita, potrebno je primeniti posebne metode istraživanja.
Postanak, parageneza uredi
Halojzit je sličnog postanka kao i kaolinit. Može postati i hidrotermalnim putem, naročito u vezi sa okolorudnim hidrotermalnim promenama kao i sedimentne. Paragenetski se može javiti u mešanim glinama zajedno sa kaolinitom, hidroliskunima ilitskog tipa, gradeći kaolinitsko-halojzitske ili halojzitsko-kaolinitske gline.
Građa sloja halojzita uredi
Sloj halojzita je isti kao i sloj kaolinita. Jedan tetraedarski i jedan oktaedarski list izgraćuju 1:1 tip sloja ili T-O strukturu. Debljina sloja je 10,1 Å. U normalnim atmosferskim uslovima halojzit kontinuirano gubi vodu, te iz potpuno hidratisanog stanja i dehidratisanog stanja postoje prelazi. Ako je temperatura 50 °C, ili ako je relativna vlažnost vazduha niža od 50%, halojzit gubi vodu iz međuslojnog prostora. Prvi prelaz halojzita je poluhidratisani halojzit sa debljinom sloja 10 Å a zatim dehidrisani halojzit sa debljinom sloja 7,2 Å.
Ove osobine halojzita jako se odražavaju na osobine zemljišta. Proces gubljenja vode je nepovratan zbog čega je halojzit nestabilan i vremenom prelazi u kaolinit. Od kaolinita se razlikuje po sadržaju molekula H2O u međuslojnom prostoru.
Rasprostranjenost, primena uredi
Kaolinitsko-halojzitske gline javljaju se u okolini Aranđelovca. Hidrotermalni halojzit se javljaju u vezi sa okolurnim izmenama vulkanita nekih Pb, Zn ležišta. Takav je slučaj sa pojavama u okolini Novog Brda, Rudnika itd. Milošin se javlja u okolini Takova i na Avali.
Primenjuje se u proizvodnji keramike, porcelana, cementa, u industriji tekstila, gume, boja i pesticida.
Vidi još uredi
Literatura uredi
- Dr Zorica Tomić: Osnovi mineralogije (2010), Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Beograd
- Dr Danilo Babič: Mineralogija (2003), Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd