Hemifacijalni spazam

Hemifacijalni spazam je jednostrano, bezbolno, nepravilno grčenje (kontrakcija) mišića lica. Nastaje kao posledica oštećenja sedmog (facijalnog) živca. Patofiziologija i lečenje hemifacijalnog spazam slična je kao kod trigeminalne neuralgije, osim što je u njenom lečenju efikasnija primena botulinskog toksina.

Sedmi (facijalni) živac

Istorija

uredi

Najranije opise hemifacijalnog spazma dali su Shultze 1875. i Govers 1899. O etiologiji hemifacijalnog spazma i lokaciji abnormalnosti raspravljalo se više od jednog veka.[traži se izvor] Hirurško lečenje hemifacijalnog spazma početkom 20. veka uključivalo je neurolizu (uništenje nervnog tkiva), istezanje facijalnog nerva (sedmi kranijalni nerv) i irigaciju nerva pod visokim pritiskom rastvorom laktatnog Ringera. Medicinski režimi tog vremena uključivali su injekciju nerva etanolom, električnu stimulaciju, primenu toksičnih jedinjenja (nitrata srebra, cinka, arsena, bromida) kao i lekove kao što su dilantin ili drugi antikonvulzivi.[1][2]

Dodatni napredak u razumevanju etiologije i poboljšanju tretmana hemifacijalnog spazma nije se desio sve do sredine sedamdesetih. Kada je 1977. godine, 47 slučajeva hemifacijalnog spazma podvrgnuto mikrovaskularnoj dekompresiji facijalnog nerva uz pomoć operativnog mikroskopa. Zona izlaza korena je mesto gde završava centralna glijalna aksonalna izolacija nerva i počinje aksonalna mijelinacija perifernog nerva, ovo je poznato kao Obersteiner-Redlihova zona. Biopsije izlazne zone korena pokazale su degeneraciju aksona, denudirani osovinski cilindar i prekinut mijelin. Rezultati eksperimenta su ojačali teoriju da je vaskularna kompresija facijalnog nerva primarni uzrok hemifacijalnog spazma i predložili specifičan region facijalnog nerva gde efekti dugotrajne kompresije dovode do disfunkcije nerva.[3]

Etiopatogeneza

uredi

Hemifacijalni spazam se karakteriše jednostranim kloničkim trzajevima koji najčešće počinju u predelu očnih mišića, zatim zahvataju uglove usana, da bi konačno zahvatili celu polovinu lica. Kontrakcije su iregularne, intermitentne i obično se pojavljuju kod starijih osoba pretežno ženskog pola.

Ovaj poremećaj može da nastane usled pritiska aberantnog krvnog suda ili tumora na živac.

Izvori

uredi
  1. ^ Wilkins RH (1991). „Hemifacial spasm: a review”. Surgical Neurology. 36 (4): 251—277. PMID 1948626. doi:10.1016/0090-3019(91)90087-P. 
  2. ^ Gardner WJ; Sava GA (1962). „Hemifacial Spasm - A Reversible Pathophysiologic State”. Journal of Neurosurgery. 27 (3): 240—247. doi:10.3171/jns.1962.19.3.0240 . 
  3. ^ Jannetta PJ; Abbasy M; Maroon JC; Ramos FM; Albin MS (1977). "Etiology and definitive microsurgical treatment of hemifacial spasm. Operative techniques and results in 47 patients". Journal of Neurosurgery. 47 (3): 321–328.

Literatura

uredi
  • Clark RP, Berris CE. (August 1989). „Botulinum Toxin: A treatment for facial asymmetry caused by facial nerve paralysis.“. Plastic and Reconstructive Surgery 84 (2): 353-355.
  • Kong, Doo-Sik; Park, Kwan (2007). „Hemifacial Spasm: A Neurosurgical Perspective”. Journal of Korean Neurosurgical Society. 42 (5): 355. PMID 19096569. S2CID 5999030. doi:10.3340/jkns.2007.42.5.355. .
  • Jannetta, PJ (1998). Typical or atypical hemifacial spasm. Journal of Neurosurgery. 2 88: 346–7.
  • Ryu, H.; Yamamoto, S.; Miyamoto, T. (1998). „Atypical Hemifacial Spasm”. Acta Neurochirurgica. 140 (11): 1173—1176. PMID 9870064. S2CID 24709653. doi:10.1007/s007010050233. .
  • Fukushima, T (1995). Microvascular decompression for hemifacial spasm: Result in 2890 cases. Neurovascular surgary (New York: McGraw Hill): 1133–45.

Spoljašnje veze

uredi
 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).