Hisov snop

Скуп ћелија срчаног мишића који служи за електричну проводљивост

Hisov snop je skup ćelija srčanog mišića koji služi za električnu sprovodljivost. Snop sprovodi električne impulse iz atrija u srčane komore, uzrukujući kontrakcije srčanih mišića. Hisov snop počinje na samom završetku inoatrijskog čvora. Naziv je dobio po švajcarkom kardiologu Viliemu Hisu koji ih je otkrio 1893. godine.[1]

Hisov snop
Presek srca sa hisovim snopom.
Detalji
DejstvaKardiovaskularni sistem
Identifikatori
Latinskifasciculus atrioventricularis
MeSHD002036
TAA12.1.06.005
FMA9484
Anatomska terminologija

Anatomija

uredi

Deo koji razdvaja atriju od srčane komore je sastavljen od vlaknastog prstena koji sprečava električne impulse. Zbog toga se električna provodljivost može odvijati samo na nivou interenrikularnog septuma preko Hisovog snopa. Kako bi se električni impuls mogao proširiti, snop počinje na samom kraju inoatrijskog čvora i razdvaja se kako bi se spojio sa desnom i levom srčanom komorom. Krajevi snopova se završavaju Purkinjeovim vlaknima.[2]

Patologija

uredi

Problemi sa Hisovim snopom mogu dovesti do atrioventrikularnog bloka koji može biti manje više kompletan. Pacijent sa ovakvom patologijom može razviti kolaps ili Sinkopa (nesvesticu). Najboljni način otkrića poremećaja je pregled Holter EKGom koji prati srce 24 sata.[3]

Reference

uredi
  1. ^ „Provodni sistem srca - Sinoatrijalni čvor, atrioventrikularni čvor, Hisov snop”. Zona Medicine. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  2. ^ „Regulacija srčanog ritma”. 28. 3. 2017. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  3. ^ „Atrioventrikularni poremećaji provođenja (AV blok), pretkomore, komore”. Stetoskop.info (na jeziku: srpski). Pristupljeno 29. 3. 2020. 


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).