Hnodomarije ili Hnondomarije (Gundomar), kralj Alemana koji je ušao u rimsku istoriju 351. g. Pošto se uzurpator Magnencije proglasio za cara u Avgustodunumu (danas Oten), Konstancije je sklopio savez sa Alemanima i podstakao ih da upadnu u Galiju. Pod vođstvom svog kralja Hnodomarija, oni su prešli Rajnu, porazili uzurpatorovog brata cezara Decentija, uništili mnoge gradove i opustošili zemlju bez ikakvog otpora. Godine 356. g. Hnodomarije se sukobio s cezarom Julijanom, potonjim carem, koji je uspeo da suzbije navalu Alemana u Galiji, potpuno ih razbivši iduće godine u bici kod Argentoratuma (danas Strazbur). Hnodomarije je u svom logoru okupio kontingente šest alemanskih poglavica, tj. Vestralpove, Urijeve, Urzicinove, Svomarijeve, Hortarijeve i one od sina Hnodomarijevog brata Mederiha[a] — Serapiona. Međutim, i pored sjajnog otpora bili su na kraju prisiljeni da se povuku, ostavljajući na polju 6.000 poginulih. Nemajući drugog izlaza od prelaska Rajne, stali su da je prelaze u onoj pometnji zbog čega je živote izgubilo njih na hiljade. Amijan Marcelin navodi da su Rimljani izgubili svega 243 vojnika i 4 oficira, ali ovaj podatak ne mora nužno biti verodostojan. Hnodomarije je dopao zarobljeništva i doveden je pred Julijana. Ovaj je ljubazno postupao s njim, da bi ga potom odaslao u Rim, gde je držan u Kastri peregrini na Celiju. Tamo je i umro prirodnom smrću nešto kasnije.

Napomene uredi

  1. ^ Njegovo pravo ime je bilo Agenarih.


  Ovaj članak sadrži tekst iz publikacije koja je sada u javnom vlasništvuSmit, Vilijam, ur. (1870). Rečnik grčkih i rimskih biografija i mitologija.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)