Hronologija Sankt Peterburga

U nastavku je hronologija istorije za grad Sankt Peterburg, Rusija.

17—18. vek

uredi
  • 1611 – Šveđani su sagradili tvrđavu Nienšanc na ušću reka Neva i Ohta na mestu gde se danas nalazi Sankt Peterburg.
 
Model rekonstrukcije tvrđave Nienšanc
 
Kabina Petra Velikog
    • Formiran je Vojni istorijski muzej artiljerije.[1]
       
      Vojni istorijski muzej artiljerije
  • 1709 – Osnovana Škola Svetog Petra
  • 1710 – Izgrađena Katedrala Svetog Sampsona
  • 1711 – Otvorena Menšikova Palata
  • 1712
    • Grad je postao glavni grad Ruske Imperije.
    • Sagrađen je Zimski dvorac koji je bio službena rezidencija ruskih imperatora od 1732. do 1917. godine.
 
Zimski dvorac
  • 1714
  • 1716 – Osnovana je Crkva svete Katarine (Sankt Peterburg), najstarija katolička crkva u Ruskoj Federaciji, a jedina crkva sa nazivom bazilike.
  • 1718 – Uspostavljena je Sankt Peterburška policija. To je jedna od najstarijih policijskih službi u Rusiji i svetu.
  • 1719 – Izložen je Letnji Vrt. Letnji vrt zauzima ostrvo između Fontanka, Mojike i Labudovog Kanala u Sankt Peterburgu, a ime deli sa susednom Letnjom palatom Petra Velikog.
  • 1720
    • Otvoren je Ermitažni most.
    • Stvoreno je ostrvo Novi Holand. To je istorijsko trouglasto veštačko ostrvo u Sankt Peterburgu, koje datira iz 18. veka.
 
Novi Holand
  • 1721 – Konstruisan je Ligovski Kanal. To je jedan od najnaprednijih kanala Sankt Peterburga. Dugačak je 23 km. Njegova svrha bila je nabavka vode za fontane Letnjeg vrta.
  • 1724
    • Osnovana je Ruska akademija nauka. Tada je imala naziv Sankt Peterburška akademija nauka.
    • Osnovana je i Sankt Peterburška kovnica novca.
  • 1725
    • Sagrađena je Peterhof Palata. To je kompleks palata i parkova. Nastala je kao kraljevska palata Petra Velikog. Naziva se ruskim Versajom.
 
Peterhof Palata
    • Petar Veliki je umro.
  • 1727 Izgrađena je Kunstkamera. To je prvi muzej u Rusiji.
 
Pogled na Kunstkameru sa reke Neva
  • 1728 – Glavni grad države se prebacuje sa Sankt Peterburga na Moskvu.
  • 1731 – Osnovane su kadetne škole sa mladićima koji su ih pohađali i pripremali da postanu oficiri u Ruskom carstvu.
  • 1733 – Izgrađena je Katedrala Svetog Petra i Pavla, koja se nalazi unutar Petropavlovske tvrđave. To je prvi i najstariji orijentir u Sankt Peterburgu.
  • 1736 – Veliki požar koji je sravnio 2.000 kuća.
  • 1738 – Osnovana je Vaganova akademija ruskog baleta. Akademija je poznata kao Imperijalna baletna škola sve do sovjetskog vremena. Naziv je dobila po Agripini Vaganovoj koja je kultivisala metod klasičnog baletskog treninga koji se tamo predavao od kraja 1920-ih.
  • 1740
    • Sagrađena je Petropavlovska tvrđava, oko koje je izrastao istorijski centar grada Sankt Peterburga.
    • Osnovana je kompanija Marinski balet. Balet Marinski je jedna od vodećih svetskih baletskih kompanija. Na međunarodnom nivou, Balet Marinski i dalje je poznat po nekadašnjem sovjetskom nazivu Baleta Kirova.
  • 1744
    • Osvnovana je Imperijalna fabrika porcelana koja je bila proizvođač ručno obojene keramike u Sankt Peterburg. Mnogi još uvek nazivaju fabriku poznatim ranijim imenom, Fabrikom porcelana Lomonosov.
    • Sagrađeno je Dvanaest kolega. To je najveća zgrada iz petrinske ere koja je ostala u Sankt Peterburgu.
  • 1748 – Otvoreno je Smolenski Luteran groblje. To je jedno od najvećih i najstarijih nepravoslavnih groblja u gradu. Do početka 20. veka to je bilo jedno od glavnih grobnica za etničke Nemce.
  • 1754
 
Stroganovski dvorac
    • Izgrađen je Aničkov dvorac. To je bivša carska palata u Sankt Peterburgu.
    • Izgrađena je Crkva Preobraženja.
  • 1756 – Osnovan je Aleksandrinski teatar. Alekandrinski teatar je sagrađen za carsku trupu iz Peterburga (Imperijalna trupa osnovana je 1756. godine).
 
Aleksandrinski teatar 2014. godine
  • 1757
  • 1759 – Osnovana je Paž korps. To je bila vojna akademija u Imperijalnoj Rusiji, koja je pripremala sinove plemstva i viših oficira za služenje vojnog roka.
  • 1762 – Izgrađen je Zimski dvorac.
  • 1764
    • Uspostavljen je muzej Ermitaž. To je najveći umetnički i kulturno-istorijski muzej u Rusiji i jedan od najvećih u svetu.
    • Osnovan je Institut za plemenite dame. To je bio jedan tip obrazovne institucije i završna škola u kasnoj imperijalnoj Rusiji. Izrađen je kao ustanova namenjena samo za žene i samo za devojke plemenitog porekla.
  • 1770
  • 1771 – Izgrađen je Dom Čičerina.
  • 1773
    • Osnovan je Sankt Peterburški Rudarski Univerzitet. To je najstariji ruski tehnički univerzitet i jedna od najstarijih tehničkih škola u Evropi. Osnovala ga je 21. oktobra 1773. godine, carica Katarina Velika, koja je realizovala ideju koju su Peter Veliki i Mihail Lomonosov predložili za obuku inženjera za rudarsku i metalsku industriju.
    • Osnovano je Volkovo groblje. To je jedno od najvećih i najstarijih nepravoslavnih grobalja u Sankt Peterburgu.
  • 1774 – Katarina Velika je naredila pravljenje roler kostera u njenoj palati Oranienbaum.
  • 1779 – Otvoreno je pozorište Karl Kniper. To je bilo mesto nemačke pozorišne trupe koju je vodio Karl Kniper koji je nastupao u Sankt Peterburgu početkom 1775. godine.[3]
  • 1780
    • Otvorena je Katedrala Svetog Andora, koja je poslednja barokna katedrala sagrađena u Sankt Peterburgu.
    • Sagrađena je Crkva Česme.
 
Crkva Česme
  • 1782 – Otkriven je spomenik Bronzani konjanik. To je konjička statua Petra Velikog na Trgu Senata u Sankt Peterburgu.
  • 1783
    • Formirana je Orkestar Marinski teatra. Orkestar je jedna od najstarijih muzičkih ustanova u Rusiji.
    • Otvoren je Boljšoj teatar u Sankt Peterburgu
  • 1785
    • Uspostavljena je Sankt Peterburška gradska Duma. Osnovan je u okviru opštinske reforme Katarine Velike.
    • Otvoreno je Pozorište Ermitaža. To je jedna od pet građevina Ermitaže koje se nalaze na obali palate reke Neve. Pozorište Ermitaža bilo je drugo pozorište Zimske palate.
    • Sagrađen je Veliki Gostini Dvor. Nije samo najstariji trgovački centar u gradu, već i jedan od prvih šoping centara na svetu.
    • Sagrađena je Mermerna palata i to je jedna od prvih neoklasičnih palata u Sankt Peterburgu.

19. vek

uredi
 
Karta Sankt Peterburga, 1880-ih
  • 1801
    • Formirano Slobodno društvo ljubitelja književnosti, nauke i umetnosti.
    • Izgrađen Mihajlovski zamak, koja je bivša kraljevska rezidencija u istorijskom centru Sankt Peterburga.
 
Mihajlovski zamak
    • Carinska livada je preimenovana u polje Marsa. To je veliki park koji je dobio ime po Marsu, rimskom bogu ratova, i smešten je u centru Sankt Peterburga, površine oko 9 hektara.
  • 1802 – Formirana Sankt Peterburška filharmonija.
  • 1804 – Uspostavljen je Peterburški pedagoški zavod.
  • 1805 – Osnovan ruski pomorski muzej koji je jedan od najstarijih ruskih muzeja i jedan od najvećih pomorskih muzeja na svetu.
  • 1806 – Policijski most je obnovljen. To je bio prvi most u gradu izrađen od livenog gvožđa.
  • 1807 – Izgrađena je palata Konstantin.
  • 1808 – Izgrađena zgrada Smoljni instituta. Smoljni institut je originalno nastao kao manastirski kompleks u Sankt Peterburgu, ali nikada nije vršio tu funkciju. U manastiru je otvorena prva ruska visoka obrazovna institucija za devojke. Tu su se one učile kako da se ponašaju kao otmene dame u društvu dvorjana. Stoga su učile strane jezike i lepe manire.
 
Smoljni manastir
  • 1810
    • Uspostavljen je Vojno-inženjerski tehnološki univerzitet. Osnovao ga je Aleksandar I Pavlovič.
    • Izgrađena je berza.
  • 1811 – Sagrađena je Katedrala Kazan. Posvećena je Bogorodici Kazanjskoj, verovatno najpoznatijoj ikoni u Rusiji.
  • 1812 – Književni časopis "Sin otadžbine" počinje da se izdaje.
  • 1813 – Izgrađen je Crveni most. Dužina mosta je 42 m, širina je 16,8 m.
 
Crveni most
  • 1814
    • Otvorena je Nacionalna biblioteka Rusije.[4] Predstavlja najstariju vojnu biblioteku u Rusiji.
    • Podignuta je Narva Trijumfalna kapija kako bi se obeležila ruska pobeda nad Napoleonom.
  • 1818
    • Književni časopis "Patriotske note" počinje da se izdaje.
    • Izgrađen Plavi most, koji je širok 97,3 m. Plavi most je najširi most u Sankt Peterburgu i ponekad se tvrdi da je najširi most na svetu.
    • Osnovan je Azijski muzej. Bio je jedan od prvih muzeja azijske umetnosti u Evropi.
  • 1819 – Formiran je Sanktpeterburški državni univerzitet. Najstariji je i jedan od najvećih univerziteta u celoj Rusiji i spada među veće i uglednije univerzitete u celoj regiji istočne i centralne Evrope.
  • 1822 – Izgrađena je palata Jelagin. Služila je kao kraljevska letnja palata za vreme vladavine kralja Aleksandra I.
  • 1823 – Admiralska zgrada je obnovljena. Objekat Admiralti je bivši štab Admiralitetskog kolegijuma i carske ruske mornarice u Sankt Peterburgu i sadašnji štab ruske mornarice.[5]
  • 1825
    • Decembar - Međuvlada. Ruska međuvlada 1825. godine počela je 1. decembra sa smrću Aleksandra I i trajala je do pristupanja Nikolaja I i potiskivanjem pobune dekabrista 26. decembra 1825. godine.
    • Ustanak dekabrista.
    • Književni časopis "Severna pčela" počinje da se izdaje. To je bio nezvanični organ Trećeg odeljenja tajne policije.
    • Izgrađena je Mihajlovska palata.
  • 1826 – Izgrađena zgrada pozorišta Kameno Ostrvo. To je jedino preživelo drveno pozorište u Sankt Peterburgu, a jedno od retkih preostalih u Evropi.[6] Pozorište je svetska baština zaštićena od strane UNESKOa.[7]
  • 1829 – Izgrađena je zgrada Generalštaba.
  • 1832 – Osnovan Zoološki muzej. To je jedan od deset najvećih muzeja istorije prirode na svetu.
  • 1833
    • Otvoren je Obvodni kanal. Najduži je kanal u Sankt Peterburgu, koji je u 19. veku bio južna granica grada. Dug je 8 km.
    • Osnovan je Teatar Mihajlovski. To je jedna od najstarijih operskih i baletskih kuća u Rusiji.
  • 1834 – Otkriven je Aleksandrovski stub. je glavna tačka na Trgu Palate u Sankt Peterburgu. Spomenik je podignut posle ruske pobede u ratu sa Napoleonovom Francuskom. Stub je nazvana u čast ruskog carstva Aleksandra I, koji je vladao od 1801. do 1825.
 
Aleksandrovski stub
  • 1835
    • Osnovana je Carska škola pravosuđa. Bila je jedna od dve prestižne škola za dečake u Sankt Peterburgu.
    • Izgrađena je Katedrala Svete Trojice. Katedrala može da primi do 3.000 posetilaca.
  • 1836
    • Časopis Savremenik počinje da se idaje. Izlazio je četiri puta godišnje u periodu od 1836. do 1843. i nakon toga, jednom mesečno. Časopis je objavljiao poeziju, prozu, kritiku, istoriju, etnografiju i drugo.
    • Premijera opere Mihaila Glinke "Život za cara"[8] To je "patriotsko-herojska tragična opera" u četiri čina sa epilogom.
  • 1838 – Podignuta je Moskvovska Trijumfalna kapija.
 
Moskvovska Trijumfalna kapija
  • 1839
    • Otvorena je Pulkovska opservatorija. To je glavna astronomska opservatorija Ruske akademije nauka. Nalazi se 19 km južno od Sankt Peterburga u rejonu gde je nekad bilo selo Pulkovo.
    • Izgrađena je velika hala Bošljoj Zal u Sankt Peterburškoj filharmoniji. Bošljoj Zal ove zgrade je jedna od najpoznatijih muzičkih dvorana u Rusiji.
  • 1842 – Osnovan je Aleksander Park established.
  • 1844 – Izgrađena je Marinski palata.
  • 1848 – Proširen je Beloseljski-Belozerski dvorac.
  • 1850 – Izgrađen je Blagoveščenski most. To je prvi trajni most izgrađen preko reke Neve u Sankt Peterburgu.
  • 1851
    • Počinje sa radom Moskovska železnička stanica - Sankt Peterburg.
    • Otvara se Nikolajevski železnički terminal.
  • 1858 – Izgrađena je Katedrala Svetog Isaka, koja je najveća u gradu.
 
Katedrala Svetog Isaka
  • 1860 – Otvara se Marijinski pozorište.
  • 1861 – Izgrađene su Nikolajeva Palata i Nova Mihajlova palata. Sagrađene su za decu Nikolaja I.
  • 1862
    • Osnovan je Sankt Peterburški konzervatorijum, muzička škola.
    • Izgrađena je Nova Mihajlova palata.
    • Novembar: Premijera Verdijeve opere Moć Sudbine.[9]
  • 1863 – Osnovana je Pavelova vojna škola.
  • 1866
    • Liberalni časopisVesnik Evrope je počeo da se izdaje.
    • Objavljen je roman Dostojevskog "Zločin i kazna".
  • 1867 – Osnovana je firma Hlebnikov. Hlebnikov je bila ruska firma za nakit.
  • 1869 - Broj stanovništva iznosio je: 667,926.[10]
  • 1870 – Izgrađena je železnička stanica u Sankt Peterburgu - Rihimaki od 385 km od Helsinkija do Sankt Peterburga.
  • 1874 - Premijera opere Modesta Musorgskog Boris Godunov.[11]
     
    Muzej Suvorova
  • 1876 – Osnovana je Akademija umetnosti i industrije u Sankt Peterburgu
  • 1877 – Otvoren je Cirkus na Fontanki. Cirkus na Fontanki je bio prvi ciganski cirkus u Rusiji; Nalazi se pored Fontanke u Sankt Peterburgu.
  • 1878 – Osnovani su Bestuzevski kursevi (bili su najveća i najistaknutija ženska visokoškolska ustanova u Rusiji.[12] i Muzej Štiglic
  • 1879
    • Osnovan je Muzej antropologije i etnografije Petra Velikog.
    • Branobel - nafna kompanija je otvorila svoje sedište u Sant Petersburgu.
  • 1882 – Formirao je Imperijalni muzički hor.[13]
  • 1890 – Izgrađen je Kresti zatvor u Sankt Peterburgu.
  • 1893 - Premijera "Simfonije broj 6." Petra Čajkovskog.[14]
  • 1894 – Počelo je objavljivanje katalog "Ves-Peterburg" - to je popis stanovnika, ulica, preduzeća, organizacija ili institucija...
  • 1895 – Osnovan je ruski muzej. Tu se nalazi najveći broj ruske likovne umetnosti u Sankt Peterburgu. To je takođe jedan od najvećih muzeja u zemlji.
  • 1897 - Ukupan broj stanovništva: 1.267.023.
  • 1900

20. vek

uredi

1900.– 1940.

uredi
  • 1905
  • 1907 – Električni tramvaji su počeli sa radom.
 
Tramvaj u Sankt Peterburgu
  • 1909 – Osnovan je Liteni pozorište.
  • 1910 - Mart: održana je izložba Soiuza Molodiožija.[16]
  • 1913 - Ukupan broj stanovnika: 2.318.645.[17]
  • 1914 – Grad je preimenovan u "Petrograd".
  • 1916
    • Ubijen je Grigorij Raspućin. Ubila ga je grupa plemića da bi spasla ugled monarhije. Može se smatrati i za jednu od najkontroverznijih ličnosti 20. veka.
    • Izgrađen je most Palata. Ukupna dužina mosta je 260,1 m, a širina je 27,8 m.
  • 1917
    • Počela je Februarska revolucija.[18]
    • Mart - formiran je Petrogradski savet radničkih i vojničkih zamenika. Savet je osnovan u martu 1917. nakon februarske revolucije kao predstavničko telo gradskih radnika i vojnika, dok je grad već imao dobro uspostavljeno gradsko veće, Gradsku dumu u Sankt Peterburgu.
    • Julski dani - odnose se na događaje koji su se održali u Petrogradu u Rusiji od 3. do 7. jula 1917. godine, kada su vojnici, mornari i industrijski radnici angažovani na spontanim naoružanim demonstracijama protiv Ruske privremene vlade.[19]
    • Avgust - "Golos Truda", anarhističke novine počinju sa objavljivanjem.
    • Oktobarska revolucija.
  • 1918
     
    Lenjingradska srednja umetnička škola.
    • Glavni grad se prebacuje sa Moskve na Petrograd.
    • Organizovan je Tovstonogov Boljšoj dramski teatar.
    • Osnovan je Jofe institut. Jedan je od najvećih istraživačkih centara u Rusiji specijalizovan za fiziku i tehnologiju.
  • 1920 – Organizovana je pozorišna predstava "Oluja Zimske palate". To je bio masovni spektakl iz 1920. godine, zasnovan na istorijskim događajima koji su održani u Petrogradu tokom oktobarske revolucije 1917. godine.
  • 1921 – Otvaren je Muzej umetničke kulture.
  • 1922 – Otvareno je Pozorište za mlade Brijancev.
  • 1923 – Otvaren je Ruski muzej etnografije.
  • 1924 – Grad je preimenovan u Lenjingrad.
 
Arktički i antarktički muzej
  • 1928 – Otvaren je muzej Cirkusa
  • 1929 – Osnovan je Teatar mladih.
  • 1931 – Osnovan je Komarov Botanički institut (vodeća botanička ustanova u Rusiji) i Akademski simfonijski orkestar Sankt Peterburga.
  • 1932
    • Aerodrom Pulkovo počinje sa radom.
    • Osnovana je Sankt-Peterburško udruženje umetnika i Sankt-Peterburška unija kompozitora.
    • Izgrađen je Boljšoj Dom. To je sedište lokalnih ogranaka Savezne bezbednosti Rusije i glavnog odeljenja Ministarstva unutrašnjih poslova u Sankt Peterburgu i Lenjingradskoj oblasti.[20]
    • Aktiviran je bioskop Avrora.[21]
  • 1934
  • 1936
    • Otvara se Arktički i antarktički muzej.
    • Uspostavljeno je Pozorište baltičke kuće.
  • 1938 – Osnovan je Državni muzej istorije Sankt Peterburga.
  • 1941
     
    Moskovskij park pobede
    • Počinje Opsada Lenjingrada. To je bila nemačka opsada Lenjingrada tokom Drugog svetskog rata. Nemački plan je imao šifrovani naziv Operacija Severna svetlost. Opsada je trajala od 8. septembra 1941. godine do 18. januara 1944. godine.
    • "Put Života" je počeo da radi. Put života je bila zimska transportna ruta na ledenom putu preko zamrznutog jezera Ladoga, koji je obezbedio jedini pristup opkoljenom gradu Lenjingradu dok je opseg u opsadi održavala grupa nemačke armije Sever i Finske odbrambene snage.
  • 1942 - Osnovan je Ruski muzej vojne medicine
  • 1944
  • 1946 – Otvoren Moskovski park pobede.
  • 1949 – Leningradska afera. To je bio niz krivičnih predmeta koje je krajem 1940-ih i početkom 1950-ih godina napravio Josif Staljin, kako bi optužio više istaknutih političara i članova Komunističke partije Sovjetskog Saveza o izdaji i namerama da stvori antisovjetsku organizaciju sa sedištem u Lenjingradu.[22][23]

1950.– 1990.

uredi
  • 1953
    • Pavlovski Distrikt postaje deo grada.
    • Osnovan je Muzej Puškina.
  • 1954 – Levašovo, Pargolovo i Pesochni postaju deo grada.
  • 1955 – Počinje sa radom Sanktpeterburški metro.
 
Stanica Kirovski zavod, Sanktpeterburški metro
  • 1962 – Izgrađena TV-kula u Sankt Peterburgu.
  • 1965 - Ukupan broj stanovnika: 3.329.000 city; 3.641.000 urban agglomeration.[24]
  • 1967 – Osnovan je Muzej električnog transporta. To je najstariji muzej električnog transporta u Rusiji.
  • 1971
  • 1974 – Osnovano je Pozorište mladih na Fontanci
  • 1981 – Otvario se Lenjingrad Rok Klub.
  • 1984
    • Osnovana je Teatralnaja Laboratorija.
    • Grad se pobratimio sa, Los Anđelesom, Sjedinjene Države.[25]
  • 1985 - Ukupan broj stanovništva: 4.867.000.[26]
  • 1987
    • Otvoreno je dečije Pozorište Na Neve.
 
Pozorište Na Neve
    • Otvoreno je Zazerkalije pozorište.
  • 1988 – Ksenija Petrogradska je kanonizovana.
  • 1989
    • Osnovan je Komedijantski teatar.
 
Komedijantski teatar
    • Otvoren je Književni i memorijalni muzej Ana Ahmatova, posvećen Ani Ahmatovoj.
  • 1990 – Otvoreno je pozorište Ostrov.
  • 1991
  • 1993 – Otvario se noćni klub Tunel.
  • 1994
    • Formirana je Zakonodavna skupština Sankt Peterburga.
    • Osnovano je Sankt Peterburški balet.
  • 1996 – Vladimir Anatoljevič Jakovljev postaje guverner grada.
  • 1997 – Osnovan je Muzej igračaka.
  • 1998
    • Ubijena je političarka Galina Starovojtova.
    • Otvoren je muzej Nabokov.
  • 2000 – Grad je označio administrativni centar Severozapadni federalni okrug.

21. vek

uredi
  • 2003
    • Aleksandr Dmitrijevič Beglov postaje gradski guverner, pre njega je bila Valentina Matvijenko.
    • Počinje Peter i Paul Džez Festival. Poznat je kao najveći džez događaj na otvorenom u severozapadnoj Rusiji.
    • Otvara se Muzej optičkih tehnologija. Osnovan je u cilju da mlade ljude upozna sa dostignućima u optičkoj tehnologiji, uključujući i savremeni optički inženjering i informacionu tehnologiju.
  • 2004
    • Otvara se Veliki Obuhovski most. Ukupne je dužine od 2824 m, a širok je 382 m. Za razliku od drugih mostova, Veliki Obuhovski most se sastoji od dva identična mosta izgrađena jedan do drugog.
    • Osnovan je Centar za savremenu umetnost Sergeja Kurejhina.
  • 2005 – Incident sa gasom u decembru 2005. godine. Gas je 26. decembra 2005. godine pušten u utičnicu prodavnice lanca snabdevanja Maksidom. Oko 78 ljudi je dobilo medicinsku pomoć zbog trovanja gasom. Od toga je 66 odvedeno u bolnicu, ali je ubrzo nakon toga pušteno više od 50.[27]
  • 2006 – Održan je 32. G8 samit.
  • 2007 – Marš disidenata.[28]
  • 2008 – Počinje lezbejski i gej međunarodni filmski festival. To je međunarodni festival filma koji nastoji da istražuje pitanja homoseksualnosti, biseksualnosti i transrodnih (LGBT) osoba kroz umetničku kinematografiju.
  • 2009 – Otvara se Galerija savremene skulpture i plastike.
  • 2010
    • Počinje festival Jota Spejs art. Jota Spejs je neprofitni međunarodni digitalni festival umetnosti koji organizuje Jota u Sankt Peterburgu od 2010. godine.
    • Uspostavljen Muzej umetnosti Erarta.
 
Muzej umetnosti Erarta
  • 2011
    • Georgi Sergejevič Poltavčenko postaje guverner grada.
    • Otvorena brana u Sankt Peterburgu.
    • Otvorena je petnja u Sankt Peterburgu koji je dug 142 km.
    • Počinje Međunarodni pravni forum u Sankt Peterburgu.
  • 2013 – Septembar: G20 samit.

Reference

uredi
  1. ^ Military-Historical Museum of Artillery, Engineer and Signal Corps. „History of museum”. St. Petersburg. Arhivirano iz originala 31. 07. 2013. g. Pristupljeno 28. 7. 2012. 
  2. ^ W. Pembroke Fetridge (1874), „St. Petersburg”, Harper's Hand-Book for Travellers in Europe and the East, New York: Harper & Brothers 
  3. ^ E.S. Khodorkovskaia, "Knippera K. Truppa," Muzykal'nyi Peterburg: Entsiklopedicheskii Slovar, vol. II (St. Petersburg, Kompozitor: 2000), 59-63.
  4. ^ „Leading Libraries of the World: Russia and Finland”. American Library Annual. New York: R.R. Bowker Co. 1916. str. 477—478. 
  5. ^ "Russian Navy HQ Moves to St. Petersburg", RIA Novosti, October 31, 2012
  6. ^ „Films & ProgramsThe wooden theatre on Kamenny Island – details & schedule – RTG TV”. rtgtv.com. Arhivirano iz originala 27. 09. 2016. g. Pristupljeno 25. 9. 2016. 
  7. ^ Mets 2013, str. 50
  8. ^ BBC, 3. Radio. „Opera Timeline”. BBC. Pristupljeno 30. 3. 2015. 
  9. ^ Parker, Roger, ur. (2001). Oxford Illustrated History of Opera. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-285445-2. 
  10. ^ „Russia”. Statesman's Year-Book. London: Macmillan and Co. 1880. 
  11. ^ „Timeline of opera”, Oxford Music Online, Oxford University Press, Pristupljeno 30. 3. 2015 
  12. ^ Rochelle Goldberg Ruthchild (2010). Equality and Revolution: Women's Rights in the Russian Empire, 1905-1917. University of Pittsburgh Press. str. 56. ISBN 978-0-8229-6066-9. .
  13. ^ Lawson, Colin, ur. (2003). „Orchestras Founded in the 19th Century (chronological list)”. Cambridge Companion to the Orchestra. Cambridge University Press. str. 275. ISBN 978-0-521-00132-8. 
  14. ^ Claude Egerton Lowe (1896). „Chronological Summary of the Chief Events in the History of Music”. Chronological Cyclopædia of Musicians and Musical Events. London: Weekes & Co. 
  15. ^ Cook, Chris; Stevenson, John (2003). „Russian Revolution (chronology)”. Longman Handbook of Twentieth Century Europe. Routledge. ISBN 978-1-317-89224-3. 
  16. ^ Michaelides, Chris, ur. (2007). „Chronology of the European Avant Garde, 1900─1937”. Breaking the Rules: The Printed Face of the European Avant Garde 1900-1937. Online Exhibitions. British Library. Arhivirano iz originala 19. 03. 2017. g. Pristupljeno 27. 04. 2018. 
  17. ^ „Russia: Principal Towns: European Russia”. Statesman's Year-Book. London: Macmillan and Co. 1921. 
  18. ^ „On This Day”, New York Times, Pristupljeno 30. 11. 2014 
  19. ^ Steinberg 2017, str. 75.
  20. ^ http://www.lonelyplanet.com/russia/st-petersburg/sights/architecture/bolshoy-dom
  21. ^ „Movie Theaters in St. Petersburg”. CinemaTreasures.org. Los Angeles: Cinema Treasures LLC. Pristupljeno 6. 9. 2013. 
  22. ^ Dmitri Volkogonov (1996). Stalin: Triumph and Tragedy. ISBN 978-0-7615-0718-5. 
  23. ^ Stalin and the Betrayal of Leningrad
  24. ^ „Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants”. Demographic Yearbook 1965. New York: Statistical Office of the United Nations. 1966. „Leningrad 
  25. ^ „Sister Cities of Los Angeles”. USA: City of Los Angeles. Pristupljeno 1. 12. 2015. 
  26. ^ United Nations Department of Economic and Social Affairs, Statistical Office (1987). „Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants”. 1985 Demographic Yearbook. New York. str. 247—289. 
  27. ^ „Russia shoppers 'poisoned' by gas”. BBC News. 26. 12. 2005. 
  28. ^ „Russia Profile: Timeline”. BBC News. Pristupljeno 6. 9. 2013. 

Bibliografije

uredi

Objavljeno u 18—19. veku

uredi
  • Marshall, Joseph (1773), „Petersburg”, Travels through Holland, Flanders, Germany, Denmark, Sweden, Lapland, Russia, the Ukraine & Poland in the years 1768, 1769, & 1770 (2nd izd.), London: Printed for J. Almon 
  • Coxe, William (1784), „Petersburgh”, Travels into Poland, Russia, Sweden and Denmark, London: Printed by J. Nichols, for T. Cadell, OCLC 654136 
  • Conrad Malte-Brun (1827), „Petersburg”, Universal Geography, 6, Edinburgh: Adam Black 
  • Conder, Josiah (1830), „St. Petersburgh”, Russia, The Modern Traveller, 17, London: J.Duncan 
  • Brewster, David, ur. (1832). „St. Petersburg”. Edinburgh Encyclopædia. 15. Philadelphia: Joseph and Edward Parker. 
  • Francis Coghlan (1834). Guide to St. Petersburgh and Moscow. London. 
  • Thomson, John (1845), „St. Petersburg”, New Universal Gazetteer and Geographical Dictionary, London: H.G. Bohn 
  • „St. Petersburg”. Hand-book for Travellers in Russia, Poland, and Finland (2nd izd.). London: John Murray. 1868. 
  • McCulloch, John Ramsay (1880), „Petersburg”, Ur.: Hugh G. Reid, A Dictionary, Practical, Theoretical and Historical of Commerce and Commercial Navigation, London: Longmans, Green, and Co. 
  • Maturin Murray Ballou (1887), „(St. Petersburg)”, Due North; or, Glimpses of Scandinavia and Russia, Boston: Ticknor and Company 

Objavljeno u 20. veku

uredi

Objavljeno u 21. veku

uredi
  • Julie A. Buckler. Mapping St. Petersburg: Imperial Text and Cityshape. 2005
  • George E. Munro. The Most Intentional City: St. Petersburg in the Reign of Catherine the Great. Madison: Farleigh Dickinson University Press, 2008
  • Veli-Pekka Tynkkynen (2009). „Planning rationalities among practitioners in St. Petersburg, Russia: Soviet traditions and Western influences”. Ur.: Jörg Knieling and Frank Othengrafen. Planning Cultures in Europe: Decoding Cultural Phenomena in Urban and Regional Planning. Ashgate. ISBN 978-0-7546-7565-5. 
  • Paul Keenan. St Petersburg and the Russian Court, 1703–1761. 2013
  • Catriona Kelly. St Petersburg: Shadows of the Past. 2014
  • Steven Maddox. Saving Stalin's Imperial City: Historic Preservation in Leningrad. 2014

Spoljašnje veze

uredi
59° 57′ S; 30° 18′ I / 59.95° S; 30.3° I / 59.95; 30.3