Centralna obaveštajna agencija

Centralna obaveštajna agencija (engl. Central Intelligence Agency), poznata po svom akronimu CIA[a] (od engl. CIA), jeste američka obaveštajna agencija zadužena za prikupljanje i analizu podataka o stranim vladama i korporacijama, ali i pojedincima, i dostavljanje tih podataka raznim resorima Vlade SAD.[7] Sekundarnu ulogu predstavljaju propagandne aktivnosti i aktivnosti u odnosima sa javnošću, objavljivanje javnih i tajnih podataka, tačnih i lažnih (kontrašpijunaža), i uticaj na druge da deluju u interesima Vlade SAD. Treća funkcija agencije je da deluje kao skrivena ruka Vlade SAD, sprovodeći tajne operacije, po smernicama predsednika SAD.

Centralna obaveštajna agencija
Central Intelligence Agency

Sedište
Pregled
Datum osnivanja18. septembar 1947. god.; pre 76 godina (1947-09-18)
Prethodne administracije
TipDeo Američke obaveštajne zajednice
SedišteGeorge Bush Center for Intelligence
Langli, Virdžinija, SAD
38° 57′ 07″ N 77° 08′ 46″ W / 38.95194° S; 77.14611° Z / 38.95194; -77.14611
Moto"The Work of a Nation. The Center of Intelligence."
Unofficial motto: "And ye shall know the truth and the truth shall make you free." (John 8:32)[2]
Zaposleni21,575 (procena)[3]
Godišnji budžet15 milijardi $[3][4][5]
Rukovodioci
  • William J. Burns, direktor
  • David S. Cohen, zamenik direktora
  • Kate Heinzelman, savetodavac
Veb-sajtwww.cia.gov

Cija je osnovana 18. septembra 1947. godine, a sedište joj se nalazi u gradu Langliju, u Virdžiniji. Njena preteča bila je Kancelarija za strateške usluge, a na njenom čelu se nalazio Vilijam Donovan, koji se danas smatra „ocem” obeju organizacija.

Direktor Cije Džordž Tenet je svedočio pred jednim američkim kongresnim komitetom da je bombardovanje ambasade NR Kine u Beogradu bilo jedino bombardovanje tokom NATO bombardovanja Jugoslavije, koje je organizovala i rukovodila njegova agencija,[8] kao i da je Cija identifikovala pogrešne koordinate za jugoslovenski vojni cilj u istoj ulici.[9] Mediji su objavili da je Cija tokom 2021. godine evakuisala svog obaveštajnog agenta koji je služio u Srbiji nakon što se sumnjalo da je žrtva neuroloških napada poznatih kao Havanski sindrom.[10]

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Ako se koristi kao imenica: Cija[6]

Reference uredi

  1. ^ „History of the CIA”. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 12. 6. 2007. g. Pristupljeno 28. 3. 2014. 
  2. ^ „CIA Observes 50th Anniversary of Original Headquarters Building Cornerstone Laying”. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 24. 3. 2010. g. Pristupljeno 18. 9. 2012. 
  3. ^ a b Gellman, Barton; Miller, Greg (29. 8. 2013). „U.S. spy network's successes, failures and objectives detailed in 'black budget' summary”. The Washington Post. Arhivirano iz originala 1. 9. 2013. g. Pristupljeno 29. 8. 2013. 
  4. ^ Kopel, Dave (28. 7. 1997). „CIA Budget: An Unnecessary Secret”. Cato Institute. Arhivirano iz originala 14. 2. 2021. g. Pristupljeno 15. 4. 2007. 
  5. ^ „Cloak Over the CIA Budget”. The Washington Post. 29. 11. 1999. Arhivirano iz originala 16. 9. 2018. g. Pristupljeno 4. 7. 2008 — preko Federation of American Scientists. 
  6. ^ Pešikan, Mitar (2018). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska. str. 149. 
  7. ^ Prevod je iz Velikog rečnika stranih reči i izraza.
  8. ^ Schmitt, Eric (23. 7. 1999). „In a Fatal Error, C.I.A. Picked a Bombing Target Only Once: The Chinese Embassy” . New York Times. Pristupljeno 22. 10. 2009. 
  9. ^ Tenet, George (22. 7. 1999). „DCI Statement on the Belgrade Chinese Embassy Bombing House Permanent Select Committee on Intelligence Open Hearing”. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 13. 6. 2007. g. Pristupljeno 4. 10. 2006. 
  10. ^ Strobel, Warren P. (28. 9. 2021). „Havana Syndrome Attacks Widen With CIA Officer's Evacuation From Serbia”. The Wall Street Journal (na jeziku: engleski). ISSN 0099-9660. Arhivirano iz originala 9. 8. 2022. g. Pristupljeno 28. 9. 2021. 

Dodatna literatura uredi

Spoljašnje veze uredi