Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg (Spasovdan), poznatija kao Spasovica zadužbina je kralja Stefana Dečanskog iz 1331. godine. Postojala je do 1913. godine kada su je Bugari srušili do temelja.[1]

Krst na brdu Spasovica

Crkva Spasovica (Sv. Spasa) se nalazila u ataru sela Nikoličevci u blizini Ćustendila,[2] na istoimenom uzvišenju između reka Strume i pritoke joj Sovolštice. Moguće je da je ovo bilo mesto sa kojeg je kralj Stefan posmatrao bitku, kako se i veli u Karlovačkom letopisu (početak XVI veka). U svakom slučaju nalazila se vrlo blizu poprišta. Podignuta je u spomen na pobedu i spasenje od nevolja nedugo nakon bitke kod Velbužda.

Gradnja je počela posle 20. jula 1331. godine, a živopisana je u vreme srpskog cara Dušana.[3]

Crkva je bila jednobrodna potkupolna građevina sa pripratom nad kojom su se uzdizale dve manje kupole.[4] Kula nad naosom je bila velikih dimenzija. Crkva je bila duga 12, a široka 8 metara.[5] Pored zapadnih, imala je vrata i s južne strane. Crkva je bila živopisana. Oko nje je raslo mnogo božura,[6] koji asocira na krv tu prolivenu, od Srba i Bugara.

Spasovica je ostala netaknuta za vreme Dragaša, koji su stolovali u Velbuždu. Karlovački letopis govodi da je u to vreme još stajala neoštećena. Postradala je u nepoznato vreme. U XIX veku bila je sačuvana do visine kupola. Mesno predanje kaže da je u nekom trenutku zvono iz crkve doneseno u Ćustendil i postavljeno na tamošnju sahat-kulu te da je na zvonu bila upisana godina 1429. Stanovništvo okolnih sela je svake godine na Spasovdan dolazilo ovde na sabor.

Crkvu je srušila bugarska vojska nakon poraza u Bregalničkoj bici 1913. godine.

Reference

uredi
  1. ^ Mirjana Živojinović, Mirjana Milosavljević: "Četvrta kazivanja o Svetoj Gori", Beograd 2005. godine
  2. ^ "Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva", Beograd 1925. godine
  3. ^ Olga Zirojević: "Crkve i manastiri na području Pećke patrijaršije do 1683. godine", Beograd 1984. godine
  4. ^ "Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti", Novi Sad 1983. godine
  5. ^ Slobodan Nenadović: "Građevinska tehnika u srednjevekovnoj Srbiji", Beograd 2003. godine
  6. ^ Veselin Čajkanović: "Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama", Beograd 1994. godine

Spoljašnje veze

uredi