Čebiševljevo rastojanje
Ovaj članak je započet ili proširen kroz projekat seminarskih radova. |
U matematici, Čebiševljevo rastojanje, maksimalna metrika, ili L∞ metrika[1] je metrika definisana na vektorskom prostoru gde je distanca između dva vektora najveća razlika između njihovih koordinata. Ova distanca je nazvana po ruskom matematičaru Panfutiju Čebiševu.
Takođe poznata kao šahovska udaljenost, predstavlja minimalnu udaljenost koju kralja u šahu treba da pređe da bi došao sa jednog polja do drugog, i ona je predstavljena razlikom koordinata centara polja.
Definicija uredi
Čebišeljo rastojanje između dva vektora ili tačke p i q, sa stanovišta koordinata i , je
Ovo je jednako limesu u Lp prostorima:
otuda poznatije kao L∞ metrika.
Matematički, Čebiševljo rastojanje je metrika uvedeno kao uniformna norma. Ono je primer injektivne metrike.
U dvodimenzionalnom prostoru, ako tačke p i q imaju po Dekartovom koordinatnom sistemu, koordinate i , njihovo Čebišljevo rastojanje iznosi
Ovakvim merenjem, sfera poluprečnika r, koje predstavlja niz tačaka na rastojanju r iz centralne tačke, je kvadrat čije su stranice dužine 2r i paralelne su sa koordinatnim osama.
Na šahovskoj tabli, kada se koristi diskretno Čebiševljevo rastojanje, umesto neprekidnog, krug radijusa r je kvadrat čije su stanice 2r, ta kugla sadrži 2r+1 kvadrata, tako da npr. kugla radijusa 1 bi u sebi sadržao 3×3 šahovskih polja.
Osobine uredi
U jednoj dimenziji, svi Lp rezultati su isti – jer su dobijeni kao apsolutna razlika između dve koordinate.
Dvodimenziona Menhetn distanca takođe ima sfere u obliku kvadrata, čije stranice su širine √2r, pod uglom π/4 (45°) naspram koordinatnog početka, iz toga se može zaključiti da se Čebiševljevo rastojanje može predstaviti kao rotrirano i skalirano Menhetn rastojanje.
Čebišeljevo rastojannje se ponekad koristi u skladištima jer efektivno prikazuje vreme potrebno da kran pomeri objekat (pošto se kran pomera po x i y osama u isto vreme i istom brzinom).
Na mreži (kao što je šahovska tabla), tačke koje su na udaljenosti 1 od druge tačke po Čebiševljevom rastojanju su Murovi susedi iste tačke.
Reference uredi
- ^ Cyrus. D. Cantrell (2000). Modern Mathematical Methods for Physicists and Engineers. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-59827-9.